Kakva je bila uloga posleratnih humanitarnih organizacija na Kosovu u jačanju verskog ekstremizma? Kraj rata na Kosovu, zatekao je mnoge Kosovare nasred ulica bez ikakvih prihoda i na milost i nemilost stranih i domaćih međunarodnih organizacija izvještava Kallxo.com a prenosi Kosova.info.

Radikalizam prije 1998. smatran je slabim i nije proizveo velike posljedice. Nakon 1999. godine procjenjuje se da je to period početka promjene pristupa stanovništva, ali i stvaranja islamskih ekstremističkih grupa čiji su rezultati vidljivi nakon 2010. godine. Na meti su bili ljudi koji su mnogo izgubili tokom rata i sada bi se predao Pre svake donacije, bilo da se radi o školama i raznim stručnim kursevima koji su korišćeni da se kosovska omladina dovede u kontakt sa islamom. Imam, Osman Musliu govori o funkciji stranih humanitarnih organizacija i njihovoj ulozi na Kosovu posle rata.

“Ne znam kako su došle organizacije iz arapskog svijeta, mnoge organizacije iz zapadnog svijeta su dolazile ovdje i đavo i njegov sin su dolazili ovdje da se bave sportom, šta god su htjeli, sa religijom, politikom, porodicom, svime što je bilo, stvarima koji su nas pokušali uništiti. ono što je naše ili razrijediti ono što je albansko i islamsko, ali i kršćansko, uključiti nas ili nam dati neke stvari koje nam nisu korisne i ne treba nam ništa drugo”, kaže Osmani sve dok ne doda da među njima su bile i islamske humanitarne organizacije koje su u ime humanizma postavile neke preduslove.

Direktor javne bezbjednosti Ministarstva unutrašnjih poslova Mensur Hoti objašnjava proceduru izlaska iz rata i potrebu za pomoći zbog tadašnje štete. Suočavamo se s izuzetno teškom situacijom u ekonomskom, društvenom i kulturnom smislu. “Ljudi razoreni ratom bili su u situaciji da čekaju pomoć po svaku cijenu zbog nepostojanja izgradnje države i politike”, rekao je Hoti, dodajući da je tada bio otvoren put za nevladine organizacije. razne pod opravdanjem za pomoć.

On dalje dodaje da su i ove nevladine organizacije imale agende koje su razotkrile. Ekstremizam u našoj zemlji“, kaže Hoti. Direktor antiterorističke policije u Kosovskoj policiji Luan Keka pokazuje koje forme koriste ove organizacije za „regrutovanje“ i finansirati stanovnike Kosova prema nasilnom ekstremizmu i terorizmu.

“Bilo je različitih oblika, bilo u vidu plaćanja, bilo kroz drugu materijalnu pomoć, bilo kroz obezbjeđivanje studija, obezbjeđivanje raznih kurseva koji su za te ljude bili besplatni”, kaže Keka.

Poslije rata održani su prvi izbori kojima su se tada protivili različiti imami – Teror, Luan Keka pokazuje kako su se suprotstavljali prvi demokratski izbori 2000. godine.

“Prve naznake su se vidjele 2000. godine na prvim izborima kada se izvjesni imam, ne kosovski, nego susjednih zemalja, otvoreno protivio demokratskim izborima u to vrijeme. „Uglavnom su makedonski imami, Albanci Makedonije, u to vrijeme otvoreno pozivali na bojkot izbora koje su organizirali politički lideri jer je islam koji su promovirali bio takav da izbore treba regulisati po šerijatskom zakonu.“ , kaže Keka.

Prema Kekinim riječima, policijski izvještaji predviđaju i moguće opasnosti za društvo i državu za pojavu daljeg radikalizma mladih.

„Opasnost da bi ovi mladi ljudi u jednom trenutku mogli biti uključeni u terorističke aktivnosti ili se pridružiti terorističkim organizacijama kao što znate nakon 2001. godine, posebno nakon 11. rujna s pojavom Al-Qaide, dobila je veliku međunarodnu pažnju i stvorila utočište u dijelu Afganistana i mi smo kao kosovska policija u to vrijeme upozorili da su ovi ekstremistički elementi u skladu sa ideologijom koju je i Al-Kaida promovisala“, nastavlja Keka.

Dodaje da je predviđeno učešće mladih u ovim organizacijama, što je potvrđeno nakon 2012. godine, širenjem sukoba u Siriji.Mensur Hoti iz Ministarstva unutrašnjih poslova, kaže da je društvo u poslijeratnom periodu bilo meta može se pridružiti ekstremističkim grupama u islamu.