Glavni kandidati za njemačkog kancelara dan prije sutrašnjih izbora proveli su u lovu na posljednje glasove birača. Umjereni ljevičar Scholz u prednosti je pred konzervativnim Laschetom za samo 3 postotna boda.
Aktualnog vicekancelara Olafa Scholza, kao poznato lice iz vlade na odlasku, mnogi doživljavaju kao garanciju nastavka politike kancelarke Merkel, premda je riječ o kandidatu socijaldemokrata. Na posljednjem predizbornom skupu u Potsdamu fokus je stavio na gospodarstvo i podizanje životnog standarda.

• Znam da mnogi zarađuju premalo i želim napraviti još jedan veliki korak te omogućiti podizanje minimalne plaće u Njemačkoj na 12 eura po satu, istaknuo je kandidat SPD-a Olaf Scholz.

Prednost njegove stranke pred unijom CDU-a i CSU-a prema anketama je minimalna, a u slučaju trijumfa SPD-a, Njemačka bi mogla blago ili pak snažno zaokrenuti ulijevo, ovisno o Scholzovu odabiru koalicijskih partnera.

Na mogućnost koalicije socijaldemokrata i krajnje ljevice upozorio je kandidat demokršćana Armin Laschet.

• Oni ne žele ostati u NATO-u, ne žele ovu uniju, nego drukčiju republiku. Zato ne želim da članovi stranke Ljevica sjede u novoj saveznoj vladi. To je ovdje u pitanju, ističe Laschet.

Na posljednjem predizbornom skupu u Aachenu, gdje Laschet živi, potporu mu je ponovno dala aktualna kancelarka Angela Merkel. Dugo je odbijala pojavljivati se na stranačkim predizbornim skupovima, ali pad popularnosti stranke potaknuo ju je na veći angažman.

• Ovdje je riječ o vašoj budućnosti, budućnosti vaše djece i roditelja. Svake četiri godine imate priliku odabrati tko će krojiti vašu budućnost u Berlinu. Zato glasujte za CDU.

Kandidatkinja Zelenih Annalena Baerbock završila je kampanju. Prema anketama je treća, bez prevelikih izgleda da postane nova kancelarka. No njezina bi stranka mogla biti dio nove vladajuće koalicije.

• Glasujte za nas. Obnovimo Njemačku zajedno, iskoristimo ovaj povijesni trenutak za novi početak borbe protiv klimatskih promjena, za pravdu i za snažnu Europu.

Kancelarka u odlasku Angela Merkel najveće je europsko gospodarstvo vodila gotovo 16 godina. No prema najnovijem njemačkom istraživanju, više od polovine ispitanika reklo je da im Merkel vjerojatno ili sigurno neće nedostajati.

• Ovo su izbori za najbolju kopiju Angele Merkel. Većina birača zapravo želi vidjeti u uredu nekoga tko je sličan, nekoga tko će karakterno sličan Merkel, netko tko će gurati društvene promjene uz politički konsenzus. Nekoga tko neće previše ići u rizik, nekoga tko će jamčiti sigurnost i stabilnost. Najmoćnija žena svijeta u svoja četiri svoja mandata prebrodila je četiri krize. Migrantsku, europsku dužničku, globalnu recesijsku i onu javnozdravstvenu, naravno riječ je o borbi s koronavirusom. Za njene vladavine Berlin je zapravo postao politička prijestolnica EU-a možda i bitnija od Bruxellesa. Njemačka je globalno postala još utjecajnija. Ipak, Njemačka danas kaska u digitalizaciji, bori s porastom rasizma i s polariziranošću društva, imaju i staro stanovništvo. Moraju popraviti svoju klimatsku agendu, javio je iz Berlina za središnji Dnevnik HTV-a reporter Dragan Nikolić.

Dodaje i sljedeće.

• Mnogi Merkel zamjeraju što je stranku pomjerila ne prema centru, već ulijevo. Postoji i neka vrsta ideološke dezorijentiranosti CDU-a. Došlo je do ozakonjenja istospolnih brakova, ukinuta je nuklearna energija nakon katastrofe u Fukushimi, a ukinut je i obvezni vojni rok. CDU je u prvo pandemijskom valu imao potporu od 30 do 40%, a sada grizu nokte. Možda će ostati bez vlasti. Možda se CDU mora vratiti svojim konzervativnim zasadama. Radila je puno, imala je i pogrešaka. Ono po čemu ću je pamtiti jest njezina izjava iz 2015. godine u jeku migrantske krize. “Mi to možemo, uspjet ćemo”. Vidjet ćemo je li doista ta odluka otvaranja vrata i za do milijun izbjeglica najkontroverznija politička odluka u karijeri, zaključuje.

Zapratite nas na https://www.facebook.com/kosova.ba