Kako mreža lažnih naloga širi kinesku propagandu

Cilj je da se diskredituje Zapad i pojača uticaj Kine i njen imidž u inostranstvu, glasi izvještaj Centra za otpornost informacija. Rasprostranjena mreža od više od 350 lažnih profila na društvenim mrežama širi kinesku propagandu i pokušava da diskredituje one koje doživljava kao protivnike kineske vlade, rezultati su nove studije.

Cilj je da se diskredituje Zapad i pojača uticaj Kine i njen imidž u inostranstvu, glasi izveštaj Centra za otpornost informacija (CIR).

Studija, u koju je BBC imao uvid, pokazala je da je mreža lažnih profila u opticaj puštala vulgarne karikature na kojima se, između ostalih, pojavljuje kineski tajkun u izgnanstvu Guo Vengui, glasni kritičar Kine.

Druge kontroverzne ličnosti koje se pojavljuju na tim karikaturama su „uzbunjivačica” naučnica Li Meng Jan i Stiv Benon, bivši politički strateg Donalda Trampa.

Svaki od njih i sam je bio optužen za širenje dezinformacija, uključujući lažne informacije o Kovidu-19.

Neki od naloga – rasutih po Tviteru, Fejsbuku, Instagramu i Jutjubu – koriste lažne profilne slike generisane putem veštačke inteligencije, dok drugi deluju kao da su preoteti pošto su prethodno objavljivali sadržaj na drugim jezicima.

Nema konkretnih dokaza da je mreža povezana sa kineskom vladom, ali prema CIR-u, neprofitnoj grupi koja radi na suzbijanju dezinformacija, ona podseća na prokineske mreže koje su ranije razbili Tviter i Fejsbuk.

Predstavnici ovih mreža su isticali prokineske stavove slične onima koje promovišu državni zvaničnici i mediji.

Najveći deo sadržaja koje deli mreža usmeren je na Ameriku, naročito na delikatne teme kao što su zakoni o oružju i rasna politika.

Jedan od narativa na kojima insistira ova mreža predstavlja Ameriku kao zemlju sa lošim istorijatom poštovanja ljudskih prava.

Postovi sa lažnih naloga navode ubistvo Džordža Flojda kao jedan od primera za to, baš kao i diskriminaciju Azijata.

Neki nalozi uporno negiraju kršenje ljudskih prava u oblasti Sinkjang.

Stručnjaci tvrde da Kina u zatočeništvu drži najmanje milion muslimana protiv njihove volje, nazivajući te optužbe „fabrikovanim lažima Sjedinjenih Američkih Država i Zapada”.

„Čini se da je cilj mreže da oduzme legitimitet Zapadu pojačavajući prokineske narative”, rekao je Bendžamin Strik, autor izveštaja CIR-a.

Postoje upadljive sličnosti između ove mreže i propagandne mreže Spamuflaž dragon koju je identifikovala društvena analitika firme Grafika.

Komentarišući novu studiju, Ajra Hjubert, viši istražni analitičar Grafike, rekao je:

„Izveštaj pokazuje da na američkim platformama nije bilo ‘medenog meseca’ u prvim mesecima Bajdenove administracije”.

„Dotična mreža izbacuje stalnu mešavinu anti-američkog sadržaja, radujući se, na primer, američkom ‘porazu’ pred njihovo povlačenje iz Avganistana i predstavljajući Ameriku kao lošeg saveznika čija je pomoć Indiji bila nedovoljna tokom nekih od njenih najgorih meseci u borbi protiv Kovida.”

Kako je mreža otkrivena?

CIR je mapirao heštegove koje su favorizovale prethodno identifikovane mreže, iskopavši još naloga koji iskazuju znakove učešća u operacijama vršenja uticaja.

Znaci koji su ih otkrili uključivali su visok stepen aktivnosti u širenju propagandnih verzija i ponovljena upotreba istih heštegova.

Novootvoreni nalozi, nalozi sa imenima koja su delovala kao da su nasumično smišljena i nalozi sa vrlo malo pratilaca takođe su zvonili na uzbunu.

Neki profili otvoreni su da bi objavljivali originalni sadržaj, dok su drugi samo delili, lajkovali i komentarisali te originalne postove, kako bi im pomogli da stignu do što šire publike.

Ova vrsta aktivnosti često se naziva „astroturfovanje” zato što je joj je cilj da stvori privid kampanje koja je potekla iz naroda.

Benjamin Strick / CIR

Lažni ljudi

Mnogi lažni nalozi koristili su fotografije generisane uz pomoć veštačke inteligencije – što je relativno nov fenomen koji kompjuterima omogućuje da prave realistične slike ljudi koji ne postoje.

Za razliku od ukradenih profilnih slika stvarnih ljudi, slike koje je generisala veštačka inteligencija, nastale od tipa mašinskog učenja po imenu StyleGAN, ne može da se pronađe uz pomoć obrnute pretrage slika.

Upotreba lažnih slika u kampanjama dezinformisanja postaje sve uobičajenija budući da su korisnici i platforme sve podozriviji prema sumnjivim nalozima.

CIR je koristio razne tehnike da identifikuje lažne profilske slike u dotičnoj mreži.

Sintetičke slike uvek stavljaju oči na isto mesto, tako da ako se slike poslažu jedna uz drugu, to može da pomogne da se prepozna kolekcija slika lažnih profila.

Nasumična kolekcija profilskih slika obično bi pokazala veću raznovrsnost u skraćivanju slika i poravnavanju očiju.

Benjamin Strick / CIR

Drugi znakovi su mutna ivica kose, zubi pod neobičnim uglovima i zamućeni predmeti oko lica.

Mnogi nalozi na Fejsbuku za koje se veruje da su deo mreže činilo se da imaju turska imena.

Ti nalozi možda su nekada pripadali pravim ljudima, ali su kasnije preoteti i dobili nove profilske slike.

Preuzeti nalozi šire prokinesku propagandu ove mreže i na Jutjubu.

Nalozi koji su prethodno objavljivali sadržaje na engleskom ili nemačkom a potom bili neaktivni godinama, odjednom su počeli da objavljuju sadržaje zvaničnih državnih medija na kineskom.

CIR je podelio istraživanje s upletenim društvenim mrežama.

Fejsbuk je sa svoje platforme uklonio naloge navedene u studiji.

Portparol Fejsbuka je rekao: „U septembru 2019. godine, uklonili smo mrežu spem aktivnosti koja je objavljivala klikbejtove iz domena politike i javnog života, prevashodno na kineskom.

Ova mreža nije imala gotovo nikakvu čitanost na našoj platformi, a mi nastavljamo da sarađujemo sa našim istraživačima i kolegama iz industrije da bismo pronašli i blokirali njihove pokušaje da se vrate, poput naloga pomenutih u izveštaju.”

Jutjub je takođe ugasio naloge iz mreže zbog kršenja Jutjubovih smernica za zajednice.

Tviter je saopštio da je i on sada uklonio skoro sve naloge na koje je ukazao CIR, kao i veliki broj drugih koji su se bavili sličnim aktivnostima. On je rekao da je njegova istraga i dalje u toku.

„Kad otkrijemo operacije širenja informacija koje pouzdano možemo da povežemo sa državnim aktivnostima – ili domaćim, ili stranim – mi ih onda stavljamo u našu javnu arhivu.”


Analiza – Keri Alen, medijska analitičarka BBC Monitoringa na kineskom

U poslednjoj deceniji, uložene su milijarde dolara u finansiranje rasta kineskog prisustva na međunarodnim platformama.

Ali budući da su Fejsbuk, Tviter i Jutjub blokirani na kopnenoj Kini, a dostupni su samo preko VPN-a, zemlja je imala problema da se takve platforme prepoznaju kao dostojni konkurenti masovnim zapadnjačkim kampanjama.

Za to su joj joj potrebni ne samo kineski glasovi, već i inostrani, kako bi pokazala da je zemlja „stigla”.

Nastala je „diplomatija vučjeg ratnika”, sa zvaničnicima koji su koristili naloge na Tviteru da bi mahali zastavom retorike Komunističke partije.

Kina želi da se predstavi kao prijatelj sveta – a ne kao represivna, autoritarna država, kako ona doživljava da je zapadne zemlje predstavljaju.

Sa više od milijardu korisnika interneta, Kina svakako ima sposobnost da organizuje masovne kampanje na društvenim mrežama i napadne ono što doživljava kao anti-kineske glasove sa širokim dijapazonom suprotstavljenih mišljenja.

Ali budući da je baratanje engleskim jezikom u Kini ograničeno, često postoje nespretni znakovi koji otkrivaju da se iza takvih naloga krije kineski trol.

Mnogi se služe softverom za automatski prevod kako bi pretvarali kineske poruke u engleski, što znači da su takve poruke pune slovnih grešaka ili sadrže nespretne gramatičke konstrukcije.

A pošto su im mnogi zapadnjački mediji nedostupni unutar Kine, korisnici obično imaju vrlo malo znanja o tome koga bi trebalo da napadaju, pa se samo šlepaju na odgovorima kolega iz iste mreže.

Grafika: Sajmon Martin

Go to TOP