U želji da ospori legitimitet Christina Schmidta, Rusija rezolucijom postigla suprotno

Tokom jučerašnjeg glasanja u Vijeću sigurnosti o rezoluciji kojom se predlagalo zatvaranje Ureda OHR-a u narednih 12 mjeseci Rusija i Kina ostale su izolovane, a čini se da je ruski plan da ospori legitimitet Christiana Schimdta propao.

Za rezoluciju su glasale samo Rusija i Kina, dok je ostalih 13 članica Vijeća sigurnosti bilo suzdržano. Predstavnici Kine i Rusije osporili su legitimitet novog visokog predstavnika Christina Schmidta, koji će na novu dužnost stupiti 1. augusta 2021. godine.

Podsjećamo, ambasadori Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira zvanično su imenovali Schmidta za novog visokog predstavnika 27. maja.

“Sve članice UO su prihvatile imenovanje Scmidta, osim Rusije. Odluke Upravnog odbora ne moraju biti jednoglasne. Schmidt će preuzeti dužnost 1. augusta i Vijeće sigurnosti UN-a nema ulogu u njegovom imenovanju”, rekao je jučer Richard M. Mills, američki predstavnik u Vijeću sigurnosti.

Ruska rezolucija je podržavala imenovanje visokog predstavnika Christiana Schmidta do 31. jula 2022. godine, kada je prema njoj predviđeno zatvaranje Ureda visokog predstavnika.

Rusija, koja je inicijator rezolucije, bila je svjesna da ona neće biti prihvaćena, ali je nastojala u političkom smislu oslabiti njegov budući rad, odnosno ostaviti predsjedniku SNSD-a Miloradu Dodiku mogućnost da osporava njegov legitimitet i bilo kakav pokušaj da aktivno djeluje.

Međutim, čini se da je postignut suprotan efekt, jer ako prema shvatanju Rusije Vijeće sigurnosti mora potvrditi novog Visokog predstavnika, a ne PIC, te ako njegov izbor nije legalan, zašto bi uopšte bilo potrebno novom rezolucijom ograničavati njegov, u tom smislu, nepostojeći mandat.

Primjetno je da su se u smislu odnosa prema Bosni i Hercegovini stvorila dva jasna bloka, s jedne strane su Kina i Rusija, a s druge strane Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i najvažnije zemlje Evropske unije. Novina je da je Kina prvi put uzela stranu Rusije u smislu njene podrške politici koja osporava OHR u Bosni i Hercegovini, što je možda izraz zaoštravanja odnosa sa SAD-om, a ne nekog realnog interesa za procese u BiH.

Nakon sinoćnje sjednice, sigurno je, Christian Schmidt dolazi u Bosnu i Hercegovinu, ali bez obzira na jasnu podjelu u kontekstu njegovog (ne)imenovanja, pitanje je kakvu će politiku provoditi, jer “blok” koji je podržao njegovo imenovanje sigurno nije monolitan po svim pitanjima koja se tiču političkih odnosa u BiH.

Go to TOP