SAVJET PORUKA ZA POLJOPRIVREDNIKE
Dragi poljoprivrednici,

“Ne palite ostatake nakon žetve – nego primjenite prirodnu cirkulaciju biljaka”

Na kraju smo kampanje žetve pšenice, gdje nakon berbe pšenice neki farmeri primjenjuju paljenje ostataka, spaljivanjem ostataka, osim što ćete zagađivati ​​okoliš, uništit ćete mikrofloru i mikrofaunu tla i puno drugih šteta.

Neke dobre prakse kako postupiti nakon žetve pšenice:

• Nakon berbe pšenice na parcelama na kojima nema navodnjavanja, napravite definiciju parcele tako što ćete dostaviti rešetke 2-4, tako da ako nastane požar ne prodre na druge parcele;
• Na parcelama na kojima nakon berbe pšenice nema navodnjavanja, napravite plitku obradu tla i na taj način će se preostala slama unijeti u tlo koje će se komponovati, što će uticati na poboljšanje strukture i plodnosti tla;
• Izgaranje slame predstavljaće potencijalni požar koji će ugroziti imovinu drugih, stambenih zgrada, ekonomskih dobara, kao i moguć šumski požar;
• Na parcelama na kojima postoji navodnjavanje, odmah započnite sadnju druge kulture na istoj parceli;
• Ako se odlučite za sadnju krmnog kukuruza sa kratkom vegetacijom (ispod 100 dana), za sjetvu koristite dva puta sjeme po Ha.

Nizinski poljoprivrednici

Zaradite dva usjeva u toku godine na istom području!

Nakon žetve pšenice, na istom području možete saditi i druge kulture poput krmnog kukuruza s ranom vegetacijom (koji se kao zelen koristi kao stočna hrana, ali i za silažu), zatim povrće poput kupusa i sl. a istovremeno ćete povećati prihod na svojoj farmi.

Važnost sadnje druge kulture poslužit će kao plodored koji utječe na veće prinose na usjevima koje ćete uzgajati na toj parceli.

Poljoprivredna plodored je sistem ratarske proizvodnje, tokom kojeg se redovne promjena zasada odvija u prostoru i vremenu parcele. Poljoprivredna plodored je od velike važnosti, ako se ista kultura uzgaja na istom području nekoliko godina zaredom (monokultura), tada se smanjuju prinosi, a istovremeno umnožavaju štetočine, i bolesti. Poljoprivredni plodored je posebno važan u organskoj poljoprivredi jer prirodno inhibira rast štetnika, bolesti i štetnika, izbjegavajući tako upotrebu pesticida.

Rotacijom poljoprivrednih usjeva postiže se:

• regulisanje međusobnih odnosa biljnih kultura, trava, bolesti, štetočina i hranjivih sastojaka,
• poboljšava se sadržaj humusa i čuva njegova količina,
• poboljšana je struktura tla,
• povećava upotrebu hranljivih sastojaka iz biljaka,
• Korove, bolesti i štetočine lakše je suzbiti.