SRB-BIH-HR

Cilj otpora bio je nacionalno jedinstvo, kaže Beqaj

Politikolog Belul Beqaj rekao je da su kosovski Albanci, koji nisu jedinstveni pred zajedničkom opasnošću, stvorili različite mehanizme da se odupru toj opasnosti.

Govoreći o sastanku u Stubikekama Toplicama u Hrvatskoj, Beqaj je rekao da oni koji su započeli otpor nemaju namjeru da primjenjuju Ustav Kačanika.

“Nismo jedinstveni pred zajedničkom opasnošću, već smo stvorili i različite mehanizme kako ćemo im se oduprijeti. Postojala je i mogućnost da se zbog zajedničke opasnosti stvori jedinstvo. Ne vidim da smo imali jedinstvo oko ciljeva. Cilj je bio da pitanje Kosova ostane u sastavu Jugoslavije ako se postigne sporazum. Oni koji su započeli otpor nisu imali za cilj ostvarenje Ustava Kačanika, već je borba bila za nacionalno jedinstvo”, rekao je Beqaj u “Desku” na KTV.

U vrijeme dok je Jugoslavija računala svoje posljednje dane, politički lideri, predstavnici različitih albanskih političkih stranaka i aktivisti okupili su se u hrvatskom gradu Stubikeke Toplice 19. i 20. januara 1991. godine kako bi postigli svealbanski konsenzus u cilju i djelovanju .

Politikolog Belul Beqaj rekao je da je sastanak 19. i 20. januara 1991. u hrvatskom gradu Stubikeke Toplice bio uspješan koliko i neuspješan.

Beqaj je nabrojao neke od tih problema, kao što je neučestvovanje bilo kog predstavnika tadašnjih ilegalnih pokreta.

“Vaša izjava prilikom ulaska u emisiju bila je tačna da je ovaj sastanak bio uspješan, ali nije razrađena. Prije svega, ovaj sastanak koji se održao u gradu Stubličke Toplice, uspješan koliko su se sastali poslanici i predstavnici političkih subjekata, smatram da je i ovaj sastanak neuspjeh zbog činjenice da se kasnije vidjelo da je na ovom sastanku nisu bili relevantni faktori koji su Kosovu dali smer promena. Zašto to nije bio Bujar Bukoshi, ili neko od ilegalnih kretanja. Drugi problem je nerealan stav o tome kako bismo se trebali ponašati u takvim okolnostima, nedostaju nam procjene pravovremenih koraka. U kontekstu promjene pokreta, to je bio pokušaj da se napravi nekoliko koraka unaprijed, a bilo je i onih koji su htjeli poduzeti te korake prije vremena. Nekako ne mogu shvatiti kada poduzeti prave korake. Oni koji su mogli donositi efikasne odluke nisu bili učesnici. Drugi problem vezan za ovaj sastanak bio je taj što je na ovaj sastanak pozvao lider Demokratskog pokreta u Zagrebu, takva inicijativa je trebala doći od poslanika Kosova. Zašto Vlada Kosova nije bila prisutna na tom sastanku. Te odluke o promjeni kretanja iz pasivnog u otporno ne bi mogle biti donesene bez Bukošijevog pogubljenja. Nedostaje koordinacija između parlamenta, vlade i političkih stranaka. Zbog toga mislimo da ovaj sastanak nije bio u interesu Kosova, već u interesu nekoga. Ibrahim Rugova dao je valjane argumente zašto se mirni otpor treba nastaviti. Bio sam kritičar Rugove, ali on me je tada impresionirao svojim argumentima”, rekao je Beqaj u “DESKU” KTV -a