Američki profesor, takođe stručnjak za pitanja zapadnog Balkana, Alon Ben-Meir u intervjuu za Radio Slobodna Evropa kaže da kosovske institucije trebaju biti oprezne s inicijativom predsjednika Turske Recepa Tayyipa Erdogana, koji je prije nekoliko dana rekao da Američki predsjednik Joe Biden, on će raditi na osiguranju novih priznanja za Kosovo.

Ben-Meir, profesor Centra za globalne poslove Univerziteta u New Yorku, kaže da je u redu da Kosovo ima dobre odnose s Turskom, ali prema njemu vlada Kosova ne bi trebala biti predmet ovog dnevnog reda zemlja kao i Erdoganova islamska agenda.

U ovom intervjuu profesor Ben-Meir govori i o dijalogu između Kosova i Srbije, za koji proces nije previše optimističan da bi uskoro mogao završiti konačnim sporazumom.

Između ostalog, Ben-Meir je stručnjak za pitanja Bliskog Istoka, međunarodne pregovore i rješavanje sukoba. Proveo je značajan dio svoje karijere baveći se izraelsko-palestinskim sukobom.

Radio Slobodna Evropa: Prošlo je 13 godina od kada je Kosovo proglasilo neovisnost. Takođe 22. jula, navršava se 11 godina otkako je Međunarodni sud pravde (MSP) presudio da proglašenje neovisnosti Kosova nije kršilo međunarodno pravo. Ali uprkos tome, Kosovo je i dalje nemoćno u jačanju svog međunarodnog subjektiviteta. Nedostatak priznanja da nisam član glavnih međunarodnih organizacija. Zašto imamo takvu situaciju?

Alon Ben-Meir: Glavni problem je što nismo imali rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a kojom se priznaje nezavisnost Kosova. Dakle, mi smo stagnirali u UN-u i to je glavni problem. Drugi problem je činjenica da Srbija i Kosovo još uvek nisu normalizovali odnose, pa je Kosovu potrebno priznanje Srbije i obrnuto. Bez priznanja Srbije, Evropskoj uniji postaje teže da pokuša da integriše Kosovo.

Sve dok UN ne priznaju Kosovo i dok Srbija i dalje negira neovisnost Kosova, trebat će vremena da nove države priznaju Kosovo. Ali, želim da kažem jedno, da je većina zemalja EU, kao i SAD i druge važne zemlje, priznale Kosovo. Stoga moramo zapamtiti činjenicu da postoji preko 100 zemalja i to su neke od najvažnijih zemalja na svijetu.

Radio Slobodna Evropa: Pet zemalja Evropske unije i dalje ne priznaje Kosovo, ali im nedostaju priznanja od drugih važnih zemalja. Šta bi Kosovo trebalo da učini da obezbedi nova priznanja i da se pridruži međunarodnim organizacijama?

Alon Ben-Meir: Članstvo u međunarodnim organizacijama je svakako važno, ali takođe moramo znati da Kosovo ima vladu koja bi se trebala usredsrediti na razvoj države, ekonomski razvoj, političku reformu, borbu protiv korupcije, tj. Svih ovih. Ovo može pomoći Kosovu tako što će poslati poruku međunarodnoj zajednici da nismo samo neovisni po definiciji, već pogledajte šta smo postigli u zemlji. Kosovo mora ojačati svoju poziciju iznutra, na svaki način. Tako će dobiti više pažnje i više priznanja od međunarodne zajednice.

Radio Slobodna Evropa: Pre nekoliko dana, predsednik Turske, Recep Tayyip Erdogan, izjavio je da će pokrenuti inicijativu zajedno sa američkim predsednikom Joeom Bidenom za osiguranje novih priznanja za Kosovo. Zašto vjerujete da je došlo do ove inicijative i zašto baš sada?

Alon Ben-Meir: Dobrodošao je svako ko podržava ili vodi kampanje protiv drugih zemalja da priznaju Kosovo. Ali, u svakom slučaju, ozbiljno sumnjam u namjere (Recepa Tayyipa) Erdogana i Turske. Predsjednik Erdogan je narcisoidan, egocentričan, islamski nacionalist i možda ono što želi učiniti je promoviranje svoje agende i sve što mogu reći narodu Kosova je da je vrlo u redu imati dobre odnose s Turskom, ali Vlada Kosova ne bi trebao biti predmet Erdoganove agende, kao ni njegove islamske agende. Ovo bi bilo pogrešno. To je ono što Turska danas radi, pokušavajući pokazati da podržava Kosovo, ali u isto vrijeme Erdogan želi dobiti nešto od Kosova. Ovdje savjetuje ljude da paze koliko se Erdoganu može vjerovati.

Erdogan će lobirati za priznavanje Kosova u Rusiji

Radio Slobodna Evropa: Je li ovo prioritet SAD-a i zaista, mogu li SAD raditi s Turskom u osiguravanju priznanja Kosova?

Alon Ben-Meir: Ako bi Recep Tayyip Erdogan želio da više zemalja prizna Kosovo, morao bi koristiti svoje indirektne odnose i razgovarati s Rusijom jer je Rusija protiv toga da Srbija prizna Kosovo. Tako bi mogao iskoristiti ovu svoju stranu, kao prijatelj ruskog predsednika Vladimira Putina, da zatraži od Srbije da prizna Kosovo. To bi trebalo da bude njegovo opredeljenje pre nego što pokuša da nagovori neke zemlje da priznaju Kosovo. Priznanje od strane UN i priznanje od strane Srbije je ovde od suštinske važnosti, a to bi trebalo biti u fokusu. Svaka pomoć od bilo koga dobrodošla je, iako sumnjam u Erdoganove lične ciljeve i ono što on zapravo želi promovirati.

Radio Slobodna Evropa: U prošlosti smo vidjeli napete odnose između SAD-a i Turske, ali osobne veze između bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana držale su napetost podalje. Sad kad je predsjednik Biden na funkciji i globalni problemi koji zahtijevaju brža rješenja, može li se inicijativa turskog predsjednika shvatiti kao pokušaj približavanja Bidenovoj administraciji ili iza nje može stajati nešto drugo?

Alon Ben-Meir: Do neke mjere možemo reći da je to tako. Administracija Bajdena jako, jako podržava Kosovo, mi to znamo, i to je vrlo važno. Da je Erdogan želio pokazati da podržava i Kosovo i da na ovaj ili onaj način želi surađivati ​​s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, ovdje ne bi bilo ništa loše. Ali ono što želim da vam kažem je da Erdogan uvijek ima svoje političke ciljeve i ne čini ništa da pomogne Kosovu ili bilo kojoj drugoj zemlji, sve dok to ne pomaže sebi ili Turskoj. Dakle, bilo koja vlada Kosova trebala bi biti vrlo oprezna s Turskom jer joj se (Erdoganu) ne može vjerovati.

Radio Slobodna Evropa: Kosovo se već godinama suočava sa kampanjom Srbije koja traži povlačenje priznanja države Kosovo. S druge strane, znamo da je predsjednik Turske, Recep Tayyip Erdogan, uspostavio vrlo dobre odnose sa Srbijom i srpskim predsjednikom Aleksandrom Vuiqijem. Može li biti napetosti u izvještajima?

Alon Ben-Meir: Ako Erdogan želi pomoći Kosovu, mora posredovati, definitivno je u poziciji da iskreno posreduje između Kosova i Srbije, ako to želi, naravno. Ali, uvijek želi nešto dobiti. Ne kažem da može da ubedi Srbiju da prizna Kosovo, ali može da igra sporednu ulogu. Ovo bi trebalo biti pitanje na koje bi se trebao fokusirati, umjesto da pokušava da se sastane s predsjednikom Bajdenom i učini da kampanja za priznanje Kosova izgleda kao velika stvar.

Radio Slobodna Evropa: Kao što znate, u septembru prošle godine, Kosovo i Srbija su u Washingtonu potpisali sporazum o ekonomskoj normalizaciji. Ovaj sporazum se različito komentariše na Kosovu, a drugačije u Srbiji. Čini se da nijedna strana to ne želi provesti. Šta bi se trebalo dogoditi sa obavezama koje su strane preuzele potpisivanjem dokumenta u Bijeloj kući?

Alon Ben-Meir: Sva emisija koju je bivši predsjednik Donald Trump želio imati nije se odnosila na Kosovo ili Srbiju, već samo na njega samog. Učinio je to samo zato što je želio pokazati da je vođa i da može postići mir između neprijatelja i sličnih stvari. Ali ako pažljivo pogledate dokument, vidjet ćete da ne postoji ništa vrijedno.

Normalizacija “ne na štetu kosovske neovisnosti”

Radio Slobodna Evropa: Srbija i Kosovo i dalje se ne slažu oko konačnog mirovnog sporazuma. Dijalog u Briselu je u toku, ali bezuspješno. Mislite li da je vrijeme za potpisivanje konačnog sporazuma?

Alon Ben-Meir: Ne mogu reći da će se to dogoditi vrlo brzo, jer se to vjerovatno neće dogoditi jedne, dvije ili tri godine. Ali, važnije je izvršiti neku vrstu pritiska na Srbiju da bi napredovala u ovom procesu. Na primer, međunarodna zajednica mogla bi više raditi sa Kosovom, više nego što to radi sada, da pomogne Kosovu da očisti svoj dom, da pomogne ekonomskom razvoju, institucionalnom razvoju i razvoju demokratije. To bi trebalo učiniti kako bi se ponudilo više sa evropskom kulturom i vrijednostima, kako bi se u određenom trenutku bilo spremno za integraciju.

Ovaj pristup EU s Kosovom mogao bi izvršiti neizravni pritisak na Srbiju i Srbija će vidjeti da Kosovo svakodnevno nudi sve više i više sa EU. EU takođe nikada ne bi trebala prestati da se bavi jednom tačkom: svako pitanje je važno u pregovorima između Kosova i Srbije i svaka normalizacija je dobrodošla, ali ne može ići na štetu neovisnosti Kosova.

Radio Slobodna Evropa: Vjerujete li da će američki predsjednik Joe Biden biti više uključen u pronalaženje kompromisa između Kosova i Srbije, kad znamo činjenicu da ima malo ličniji odnos sa državom Kosovo?

Alon Ben-Meir: Iskreno vam moram reći da sam tri desetljeća bio uključen u izraelsko-palestinski sukob i sada me ljudi pitaju kakva je perspektiva i kažem da mi treba proces pomirenja.

Kosovo i Srbija trebaju ovo, proces pomirenja. Srbija mora svetu da prizna zločine koje je počinila nad stanovnicima Kosova. Ovo je osnovno. Ne može doći do normalizacije odnosa kada imate ovu povijesnu prošlost koja nije u potpunosti obrađena. Mislim da je vrlo važno za SAD i EU da izvrše ovakav pritisak na Srbiju da se suoči sa stvarnošću, da se suoči sa svojom prošlošću. To je izuzetno važno u procesu pomirenja, jer u suprotnom, bez obzira na to koliko imate trgovinske, kulturne i druge razmjene, sve dok se ta povijesna tragedija ne riješi, uvijek će biti ljudi koji će se oduprijeti punoj normalizaciji odnosa dviju zemalja .

Radio Slobodna Evropa: Čuli smo glasine ovde u Prištini da je za postizanje konačnog sporazuma potreban specijalni izaslanik američkog predsednika za pregovore Kosovo i Srbija. Mislite li da to može dati poticaj dijalogu?

Alon Ben-Meir: Mislim da sve dok su SAD važna sila i partner na zapadnoj hemisferi, SAD-u, posebno sada predstavljeni od predsjednika Joea Bidena koji je u odnosu na bivšeg predsjednika Donalda Trumpa, šta reći ?! Predsjednik Biden je plemenit čovjek koji može i hoće učiniti mnogo dobrih stvari. Dakle, imati njegovog predstavnika u ovom dijalogu uvijek je od pomoći. Dobro je imati takvog predstavnika i koliko znam, jedan će biti imenovan.