Kosovo ne može osuditi ljude koji su počinili ratne zločine 1999. godine na više od 20 godina zatvora, kaže Ehat Miftaraj sa NVO Pravni instituta Kosova. Miftaraj kaže da je do 2000. godine Krivični zakon bivše Jugoslavije predviđao kaznu doživotnog zatvora i smrtnu kaznu, ali su nakon rata ovo pravilo promijenili internacionalci, pa se optuženima za ratne zločine na Kosovu ne može izreći kazna više od 20 godina zatvora.

Osnovni sud u Prištini ove je sedmice osudio Gorana Stanišića na maksimalnu kaznu od 20 godina nakon što je proglašen krivim za ubistvo 13 civila u Slovima u Lipljanu tokom nedavnog rata na Kosovu. Ali ova rečenica izazvala je veliku reakciju, čak i rodbina nestalih osoba na Kosovu kaže da su ovim rečenicama uvrijeđeni i traže da se srpski zločinci koji su počinili zločine tokom rata osude na doživotnu robiju.

Miftaraj je dodao da se prema optuženima uvijek primjenjuje povoljan zakon, pa pravosudni sistem na Kosovu ne može učiniti ništa da poveća kaznu izvan onoga što je definisano tadašnjim zakonima.

“1999. godine, specijalni predstavnik generalnog sekretara UN-a, u vrijeme kada je imao zakonodavna ovlaštenja, donio je uredbu kojom se ukida doživotna i smrtna kazna, koje su bile na snazi ​​u vrijeme. Kada su krivična djela počinjena 1999. godine. a nakon ukidanja ovih kazni, maksimalna kazna koja se u ovom predmetu može izreći za krivična djela ratnih zločina je 20 godina. Sudovi ne mogu izreći veću kaznu od one koja je utvrđena važećim zakonom, a važeći zakon govori o krivičnim djelima iz 99. godine ‘da se za djelo za koje je optužen ne može izreći kazna veća od 20 godina . U vrijeme kada su ratni zločini počinjeni na Kosovu, važeći zakon je bio Krivični zakon bivše Jugoslavije. Princip je pravde da se najpovoljniji zakon primenjuje na okrivljenog, naime trenutak kada se UNMIK, kada je ukinuo kaznu i smrtnu kaznu i doživotni zatvor za svako krivično delo počinjeno pre 2000. godine, primenjivao samo na prethodne godine tog vremena na snazi. Svaki drugi zakon koji je oštriji i koji ide na štetu okrivljenog, naravno da sudovi, ali i advokat i okrivljeni imaju pravo i privilegiju koristiti i primjenjivati ​​zakon koji je za njih najpovoljniji u vrijeme kada je počinjen krivična djela”, naglasio je Miftaraj iz ove nevladine organizacije.

Čak i advokat Arianti Koci kaže da institucije pravosuđa na Kosovu ne mogu ništa promijeniti u smislu povećanja kazni onima koji počine ratne zločine.

Iako kaznu od 20 godina zatvora smatra izuzetno niskom, kao u slučaju Gorana Stanišića, koji je ubio 13 albanskih civila, Koci kaže da se takva praksa koristila u svim zemljama koje su bile dio bivše Jugoslavije.

“Nažalost, ne možemo ništa promijeniti. Prema međunarodnim standardima, učinilac se kažnjava prema krivičnom zakonu u vrijeme izvršenja krivičnog djela ili po nekom povoljnijem zakonu. Tako da ne možemo ništa figurativno i hipotetički promijeniti čak ni Stanišića, a ako bi ubio 1000 Albanaca dnevno, ne bi mogao biti osuđen na više od 20 godina zatvora. U ovom konkretnom slučaju na ovom suđenju, sudsko vijeće je bilo jako anatemisano, ali moram reći da su odradili fantastičan posao. Vrlo dobro razumijem članove porodice i zaista je za 13 ubistava vrlo malo, ali pravosudni sistem funkcionira na taj način mi smo pravna država i možda bi kao zadovoljstvo trebalo biti da su zemlje u regiji, sve države koji su napustili Jugoslaviju, primjenjuju isti standard u Hrvatskoj, niko nije osuđen više od 20 godina, pa čak ni u Bosni. “Potpuno razumijem da je ovo jako malo, ali ne možemo promijeniti sistem i ne bismo trebali mijenjati sistem”, rekao je advokat Koci.

Rođaci nestalih tokom rata na Kosovu ne slažu se sa kaznom od samo 20 godina zatvora za Gorana Stanišića, koji je ubio 13 albanskih civila tokom rata na Kosovu.

Nusrete Kumnova, koja je čak i nakon više od 20 godina od rata izgubila sina, smatra da je maksimalna kazna od 20 godina za one koji počine ubistva i masakre na Kosovu izuzetno niska.

Ona čak zahteva od pravosudnih institucija na Kosovu da se za srpske zločince primeni doživotni zatvor.

“To je jako bolno za nas članove porodice i ovo je najmanja kazna jer su odnijeli hiljade života nevinog albanskog naroda. Uzeli su nam djecu iz domova sa kaznom od 20 godina, uvreda je za porodice kojima najviše nedostaju naši najmiliji. Vrijeđamo sve članove porodice sa ovim malim rečenicama nisu dobrodošli ukloniti.

Glavni zahtjev je da se razjasni sudbina 1.600 nestalih osoba, među kojima je i moj jedini sin Albion, te da se zločinci izvedu pred lice pravde i prime zaslužena kazna, zaslužena kazna je doživotna kazna za zločince koji su počinili zločini, to je naš poziv i našim sudovima, ali i višim institucijama. Bili smo jako uvrijeđeni ovom rečenicom u kojoj se nadam da će moja poruka kao majke i u ime svih članova porodice na Kosovu da svi oni kriminalci koji se pojave pred pravdom budu osuđeni na doživotnu kaznu zatvora ”, naglasila je.

Izvršni direktor NVO Fonda za humanitarno pravo Bekim Blakaj kaže da je, unatoč činjenici da je kazna od 20 godina prilično niska, vrlo važno imati više takvih presuda.

Prema njegovim riječima, Specijalno tužilaštvo Srbije ne sarađuje sa Specijalnim tužilaštvom Kosova u kažnjavanju onih koji su počinili ratne zločine na Kosovu.

“Bez obzira na to što ne možemo biti zadovoljni visinom kazne, vrlo je važno imati što više takvih presuda, kako bi što veći broj žrtava ugledao pravdu čak i u ovim slučajevima kada nisu zadovoljni. Zato je važno imati suđenja i procesuirati one koji su počinili zločine dok je ovolika visina kazne. Ovaj problem je nesaradnja Specijalnog tužilaštva za ratne zločine Srbije sa kosovskim jer znamo da je većina onih koji su počinili zločine tokom rata na Kosovu već u Srbiji i nisu dostupni kosovskom istražitelju i policiji 1 godina nije mogao započeti suđenja protiv njih. “Ali sada je postalo moguće pokušati u odsustvu”, rekao je.

Ove sedmice, Goran Stanišić je osuđen na maksimalnih 20 godina zatvora od strane Osnovnog suda u Prištini, nakon što je proglašen krivim za ubistvo 13 civila u Lipljanu tokom nedavnog rata na Kosovu. Presudu protiv njega u utorak je objavio predsjednik vijeća, sudija Valon Kurtaj./KSP