Održan je sastanak zamjenika parlamentarne komisije za ljudska prava, ravnopravnost spolova, nestala lica, žrtve seksualnog nasilja u ratu sa predstavnicima Vladine komisije za nestala lica. Predsjedavajući vladine komisije Andin Hoti rekao je da i komisija i u saradnji sa Ministarstvom pravde rade na izmjenama Zakona o nestalim osobama. Dodao je da su njihovi zahtjevi i zahtjevi njihovih porodica riješeni, što utiče na zakon o kategorijama koje su izašle iz rata i na penzije.

“Tražili smo da se naziv zakona promijeni u zakon za nasilno nestale jer su oteti. Postoji nekoliko godina da baza podataka ne radi i uspjeli smo je učiniti funkcionalnom, gdje mi i članovi porodice imamo pristup podacima. Počeli smo da radimo na nekoliko lokacija na Kosovu. Kako ne bismo zabrinuli članove porodice, nismo objavili koje su lokacije, ima ih pet na Kosovu. Lokacije u Srbiji ostaju glavni prioritet. Pet lokacija koje smo do sada pronašli nisu jedinstvene. Zamolili smo srbijansku stranu da omogući pristup i drugim lokacijama. Jedan od glavnih izazova je nedostatak provjerenih informacija, svjedoci smo da je bilo lažnih informacija iz Srbije. Jedan od izazova kojima smo se bavili pre dve nedelje u Briselu je pristup državnoj arhivi vojske i policije Srbije. “Arhive Srbije mnogo pomažu u razjašnjavanju sudbine nestalih, ali nisu jedini način”, rekao je on.

On je rekao da je nekoliko puta tražio da se poveća pritisak na Srbiju da se ovim pitanjem ne bavi na politički, ali human način.

“Tražili smo od Lajčaka garanciju da ovo pitanje ima rok za rješavanje. U principu smo se složili oko ovoga, ali nemamo dogovor, ovo pitanje ne može trajati neograničeno dugo”, rekao je.

Poslanica Duda Bale upitala je gde je slabost Kosova u pitanju nestalih osoba: “Kako možemo izvršiti pritisak na Srbiju. Koja je tvoja adresa?” upitala je ista obrativši se Hotiju.

Hoti je rekao da je jedan od nedostataka osoblje za koje su već tražili izgradnju kapaciteta, čak i od ambasada koje podržavamo.

„Naša je nesreća što imamo posla sa državom poput Srbije. Tamo gdje možemo vršiti pritisak su EU, naše partnerske zemlje i one vrše pritisak na Srbiju. Srbija je rekla da je Kosovu dala 2000 dokumenata, ali pitanje je jednostavno: gde su mi roditelji i preko 1600 drugih ljudi. Tako da nam mogu dati dokumente, ali nemaju vrijednost”, rekao je.

Poslanica Saranda Bogujevci rekla je da bi Parlamentarna komisija trebala imati aktivniju ulogu po ovom pitanju, a ne da se miješa u rad vladine komisije.

Pitala je šta oni konkretno mogu učiniti kao parlamentarna komisija da pomjere pitanje nestalih osoba: “Imamo mogućnost kao poslanici da imamo aktivniju ulogu”, rekla je ona.

Hoti je rekao da će se pozabaviti pitanjem člana kojeg su delegirali da se bavi ovim pitanjem i smatramo ga trećim članom komisije. Neophodno je da kao parlamentarna komisija imamo vašu podršku, potrebno je međunarodnim prijateljima razjasniti da Kosovo tretira ovo humanitarno pitanje dok Srbija to ne čini, ona krije tijela.

“Trenutno nestale osobe nemaju status, smatraju se žrtvama i ovdje nam je potrebna pomoć jer mislim da ih ne treba smatrati žrtvama, mislim da bi trebale imati poseban status, nemam predrasuda treba li imati status mučenika”, rekao je isti.

Poslanica PDK-a, Ariana Shoshi-Musliu pitala je kakva je njegova saradnja sa potpredsjednikom vlade Besnik Bisljimijem, koji je zadužen za pitanje dijaloga i kada će biti sljedeći sastanak u Briselu po ovom pitanju.

Hoti je rekao da u vezi sa sastankom u Briselu nije dio delegacije, uprkos činjenici da je na posljednjem sastanku bio planiran i sastanak sa Srbijom, ali je Srbija provocirala jer je poslala Odalovića, ali nismo mogli da se sastanemo sa istim. Naravno, imam dobru saradnju sa gospodinom Bisljimijem, ali nisam član delegacije u Briselu”. /Kosova.info