Uprkos objavljenim merama protiv Covid19 tokom leta, ni ove godine nije bilo dozvoljeno održavanje sajma knjiga u Prištini. Ovo je druga godina zaredom da Kosovu nedostaje najveća kulturna organizacija koja okuplja izdavače, knjižare i čitaoce na jednom mestu.

Iako je bilo mnogo mjera pomoći, gdje su vjenčanja i noćni klubovi bili dozvoljeni neko vrijeme, predsjednik Udruženja izdavača Kosova Edon Zeneli kaže da se isto nije dogodilo sa sajmom.

On kaže da su oni koji su najviše pretrpjeli mali izdavači zbog nemogućnosti online prodaje, apelira na Ministarstvo kulture, omladine i sporta da im pomogne. Ističući kako bi najveća pomoć Vlade svim izdavačima bez izuzetka bilo ukidanje PDV -a.

Kaže da su ove godine izvršili sve pripreme za održavanje sajma, ali da je novi val pandemije uzrokovan varijantom Delta na kraju onemogućio tako nešto.

„Ove godine smo izvršili pripreme za održavanje sajma, nadajući se da brojke neće ostati iste kao tokom ljeta. Eksplozijom varijante delta vidjeli smo da je to praktično nemoguće. No, ni u jednom trenutku, kao ni u prošloj godini, kao ni u ovoj, nije nam bilo dopušteno održavati niti organizirati ovakvu manifestaciju jer, kako znamo, Sajam knjiga u prostorijama u kojima se organizira okuplja veliki broj ljudi okruženje zatvoreno i sa mjerama na snazi, takvo što nije bilo dopušteno. Očigledno je naš problem na Kosovu činjenica da još uvijek nemamo odgovarajuće okruženje, i dalje smo jedina zemlja u Evropi koja nema dostojan prostor za organizovanje sajmova”, kaže on.

S obzirom na način na koji je pandemija upravljana, Zeneli kaže da je u zemlji bilo diskriminacije u odnosu na kulturu i sport. Međutim, dodaje kako izdavači nisu zainteresirani za doprinos širenju pandemije, pa su pokazali razumijevanje za neodržavanje sajma.

“To je vrsta diskriminacije u odnosu na knjigu … Za sve to vrijeme dozvoljene su svadbe, noćni klubovi, dopušteni su drugi događaji, koji općenito imaju ekonomski karakter, a s druge strane kulturni događaji nisu dozvoljeni, nisu dozvoljeni sportskim događajima. Mislim da je za društvo jednako važno zdravlje u primarnom smislu, kao i ekonomsko zdravlje, toliko važno kulturno i sportsko zdravlje. Vidjeli smo diskriminaciju u odnosu na kulturu i sport ove zemlje, pa je potrebno pokušati biti ravnopravniji. Nismo naišli na odluke koje su knjigu, sport i kulturu općenito tretirale na isti način kao vjenčanja, noćni klubovi ili gastronomija. U principu, mislim da ovo nije u redu”, kaže Zeneli.

Govori i o položaju izdavača pred pandemijom, za koji kaže da su se u usporedbi s drugim ekonomijama suočili s tim malo lakše, s izuzetkom malih izdavača.

“Možemo reći da je u određenoj mjeri područje knjige ono koje je najmanje pogođeno. Brojevi izdavača su negativni, to ne znači da smo i mi lako prošli. U usporedbi s drugim ekonomijama, izdavači su lakše prošli. S tim u vezi, najveći posljedice imali su mali izdavači, jer nisu imali razvijen sistem prodaje na mreži. To znači da su, kao i na Kosovu, u Albaniji, veliki izdavači i knjižare ponudili priliku za prodaju na mreži i uspjeli su čak i ovaj put biti blizu čitaoca. “Ali postoje mali izdavači koji su, u nemogućnosti održavanja sajma i na Kosovu i u Albaniji, imali manji prihod i to se onda odrazilo na manji broj publikacija”, kaže on.

Predsednik Udruženja izdavača Kosova kaže da je karantin uticao na ljude da čitaju više. Iako smatra potrebnom pomoć Ministarstva kulture, omladine i sporta za izdavače koji su patili od pandemije.

Kaže da zahtjevi izdavača ostaju isti dugi niz godina, dok naglašava da bi ukidanje PDV -a bila najveća pomoć Vlade u odnosu na tiraž knjige.

„Ukidanje PDV -a bio bi jedan od najprikladnijih i najdostojanstvenijih koraka koje bi vlada trebala poduzeti u vezi sa tiražom knjige i u Albaniji i na Kosovu. Trenutno se knjiga koja iz Albanije stiže na prodaju na Kosovo oporezuje po 8 posto, što je još gore, knjiga koja ide u Albaniju, na granici, oporezuje se sa 6 posto. Smatram da su ove prepreke potpuno nepotrebne. “Prije nego što pričamo o temama poput ‘Otvorenog Balkana’, bilo bi bolje razgovarati o temama koje nas svakodnevno pogađaju … Uklanjanjem ovih barijera komuniciramo više, a kada više komuniciramo lakše se integriramo”, kaže Zeneli. / Kp /