Pitanje “Otvorenog Balkana” poznavaoce ekonomije u zemlji smatra podijeljenim. Dok jedni vjeruju da Kosovo nije spremno da bude dio ove inicijative, drugi navode da politika odbijanja ne čini Kosovu nikakvu čast. Iako se slažu u pogledu uklanjanja barijera i stvaranja boljih uslova za strane investitore/KP

Predsedavajući Odbora Privredne komore Kosova Skënder Krasniqi kaže da su oni protiv ove regionalne saradnje, uzimajući u obzir velike prepreke sa kojima se Kosovo stalno suočava u sprovođenju prethodno potpisanih sporazuma.

Kaže da su zatražili od Albanije i Sjeverne Makedonije da analiziraju svoju odluku da budu dio ove inicijative, sjećajući se da postoji zemlja koja ne priznaje Republiku Kosovo, stvarajući stalne barijere i poteškoće.

“Privredna komora smatra da u ovom trenutku Kosovo nije spremno za otvaranje dodatnog otvaranja u odnosu na prethodna otvaranja. Budući da za to vrijeme institucije Kosova nisu radile dovoljno na pripremi i jačanju, to znači imati pravnu infrastrukturu i za poslovanje i za državu, kako bi izdržale nove ulaske pod utjecajem Balkana. Pretrpjeli smo velike udarce od CEFTA-e, SSP -a, Sporazuma s Turskom i ovaj kvartal će ga pogoditi još jače. Zbog toga mislimo da u ovom trenutku nismo spremni kao institucije, a posao nespreman za otvaranje i zatražili smo razumijevanje i iz Tirane i iz Skoplja da nam pomognu u tom pogledu”, kaže Krasniqi.

Predsednik Privredne komore Kosova, Berat Rukiqi kaže da zemlja već ispunjava ono što ima za cilj da postigne “Otvoreni Balkan”, pa ne vidi potrebu za njenim učešćem u ovoj regionalnoj saradnji.

Smatra da je ova inicijativa politička i da je izgubila ekonomsku konotaciju koju je trebala imati. Dok kaže da politika mora pronaći način za uklanjanje barijera.

“Prošlost nas je naučila da budemo skeptični prema takvim inicijativama jer je politika uvijek dominirala ekonomskom agendom, tim programom uklanjanja barijera, a to nas je činilo opreznima. Ovo je, međutim, postalo politička tema i izgubilo je ekonomsku konotaciju kakva bi trebala biti. Ova tema proizašla je iz rasprave o tome šta su prvi htjeli time postići. To je politička tema za koju bi politički akteri trebali pronaći odgovore ili na „Otvorenom Balkanu“, ili na zajedničkom tržištu u okviru Berlinskog procesa, ili u mehanizmima CEFTA -e pronaći načine za uklanjanje barijera između balkanskih zemalja i slobodnu trgovinu kako treba biti, te imati uvjete za strana ulaganja kako bi bila privlačna i otvorila nova radna mjesta. “Inače, za sada je to unutar političke rasprave, koja ne pomaže ekonomskom aspektu”, kaže Rukiqi.

Ali bivši predsjednik KCC -a Safet Gërxhaliu misli drugačije. On kaže da politika odbijanja ne čini čast Kosovu i njegovom putu ka evroatlantskim integracijama.

Međutim, rekao je da sve moguće barijere treba ukloniti kako bi sve zemlje Zapadnog Balkana bile jednake, kao dio sporazuma.

„Aktivnosti koordinirane sa Sjedinjenim Američkim Državama i aktivnosti koordinirane sa prijateljskim evropskim zemljama ne ostavljaju prostora za oklijevanje. Moramo biti aktivni, moramo biti uvjerljivi i govoriti konkretnim i nepolitičkim jezikom i vjerujem da u tom pogledu Kosovo ima svoje adute jer politika odbijanja ne poštuje Kosovo i njegov put ka evroatlantskim integracijama “, kaže Gërxhaliu.

Podsjećamo, Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija su finalizirale sporazum o regionalnoj saradnji “Open Balkan”. Naredni sastanak lidera ovih država očekuje se na jesen.