Predsjednica Komisije za provjeru statusa žrtava seksualnog nasilja, Minire Begaj-Balaj, rekla je da je proces provjere svih dostavljenih slučajeva osjetljiv i težak.

Ona je u intervjuu za KosovaPress rekla da je od početka rada ove komisije predstavljeno preko 1500 slučajeva.

“Imamo 1565 slučajeva koji su se prijavili za priznavanje žrtava seksualnog nasilja. Od toga smo tretirali 1008 slučajeva u kojima smo prepoznali status žrtve seksualnog nasilja. Ovaj broj je takođe uključen u mjesečnu ličnu penziju u iznosu od 230 eura. Od toga je, generalno, do sada liječeno 1280. Imamo oko 50 slučajeva koji čekaju na razmatranje, čekaju dodatna dokumenta, na razgovore. Imamo i broj odbijenih, 219 predmeta je odbijeno. Ali u dijelu odbijanja imamo i zahtjeve za preispitivanje i zahtjeve koji idu na sud na sudu”, rekla je Begaj-Balaj.

Komisiji sastavljenoj od devet panelista tokom ove godine predstavljeni su dosijei 74 osobe.

Predsjednica ove komisije, sa petogodišnjim mandatom, kaže da je prioritet da se stranke pažljivo tretiraju i da se predstave potrebe preživjelih. Prema njenim riječima, postoje slučajevi koji se tretiraju i do četiri puta, prije nego što se donese odluka u ovom slučaju.

“Priznali smo status žrtve seksualnog nasilja za 40 muškaraca, ostalo su žene…. (06:40) Za ovu godinu imali smo 73 slučaja koja su se do sada prijavila. Svjesni smo da je pandemija zahvatila sve oblasti, kako u ovom dijelu komisije tako i u prijavama. Prošle godine smo imali tu prepreku koju smo bili dužni da uradimo prema odlukama Vlade. Tada smo imali popust, ali to je bio uticaj pandemije. Nismo imali drastičan porast ili pad, bio je isti tempo koji je mogao da dođe tokom meseci“, rekao je Begaj-Balaj.

Uprkos činjenici da su neke od žrtava uspjele dokumentirati silovanje koje su doživjele, odbijale su da primaju mjesečnu isplatu.

“Imamo neke slučajeve, nema ih mnogo, ali imamo slučajeve da su neki preživjeli došli da se prijave samo da pokažu šta se dogodilo. I oni to vrlo otvoreno govore, pred nama govore da mi ne trebaju finansijska sredstva, ne trebaju mi. Došao sam da pokažem i ostao mi je ovaj trag i ova patnja koja nam se dogodila’. On to predstavlja i sa onim što je toliko mogao da uradi, da dođe u komisiju, da izbori pravo žrtve, ali ih ne zanimaju finansijska sredstva”, izjavila je ona.

Komisija za provjeru statusa žrtava seksualnog nasilja još nije otvorila ispovijesti više od 280 osoba.

Postupanje u ovim slučajevima se smatra teškim, jer žrtve rijetko posjeduju potrebnu dokumentaciju koju traži ova komisija.

“Problemi su drugačiji, u posljednje vrijeme ističemo pitanje stigme. Muškarci i žene imaju problema iz ovih ili onih razloga da se obrate komisiji. U početku je bilo drugačije jer smo prvih mjeseci imali jako veliki obim predmeta. Negdje u prvim mjesecima dolazilo nam je 700 predmeta na zahtjev, ali je bilo slučajeva koje su rješavale nevladine organizacije. Sada smo u trećoj godini i vidimo da ima problema sa dokumentacijom, naracije su 20 godina u pitanju. Stvari su se zaboravile i ako je bilo provjera, dokumenti nisu sačuvani. Čak i da je bilo svjedoka, sada svjedok ne dolazi da potvrdi ili da izjavu”, rekla je ona.

Rok za podnošenje zahtjeva za priznavanje i provjeru statusa žrtve seksualnog nasilja je pet godina od početka rada komisije. Ova Vladina Komisija za priznavanje i provjeru statusa osoba oštećenih tokom rata zvanično je počela sa radom u februaru 2018. godine./kp