Čarls Kupčan, ekspert Saveta za spoljne odnose u Sjedinjenim Državama, rekao je da je region Balkana na listi prioriteta američke administracije.

Kupchan, profesor na Univerzitetu Georgetown u Washingtonu, DC, rekao je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa da Sjedinjene Države i Evropska unija moraju udružiti snage kako bi riješile sporove u regionu Balkana kako bi zadržali ruski utjecaj i Kinu.

Prema njegovim rečima, Kristofer Hil, kandidat američkog predsednika Džoa Bajdena za ambasadora u Srbiji, čovek je sa izuzetnim iskustvom na Balkanu i velikim ugledom u Vašingtonu, kao i sa velikom težinom u diplomatskim krugovima.

Profesore Kupčan, američka administracija je nedavno imenovala nove ambasadore u tri balkanske zemlje. Jeffrey Hovenier na Kosovu, Christopher Hill u Srbiji i Michael Murphy u Bosni i Hercegovini. Gabriel Escobar je također mlad na poziciji zamjenika pomoćnika američkog državnog sekretara za evropska i evroazijska pitanja i kao izaslanik za Balkan. Neki kažu da ove odluke pokazuju da Sjedinjene Države imaju ozbiljne namjere u regionu.

Kako ovo komentarišete?

Charles Kupchan: Nisam iznenađen što je američki State Department imenovao vrlo talentovane i iskusne diplomate na ove pozicije, iz dva razloga. Jedna je da je i sam predsjednik (Amerikanac, Joe Biden) zainteresovan za Balkan. U regionu je uključen decenijama. Jedno od njegovih posljednjih putovanja kao potpredsjednika bilo je u Prištinu i Beograd. Na Kosovu postoji ulica koja nosi ime njegovog sina.

Dakle, radi se o osobi koja ima dugoročnu vezu sa ovim krajem. Takođe mislim da su to i pokušaji da se investira u karijerne diplomate u spoljnoj službi, da se oporave od ere (bivšeg američkog predsednika Donalda) Trampa, kada nije bilo mnogo dobrih performansi u Stejt departmentu. Stoga mislim da je to kombinacija uključivanja profesionalaca u karijeri i predsjednikove brige za Balkan.

Smatrate li da je region Zapadnog Balkana jedan od prioritetnih regiona za Bajdenovu administraciju, kako bi se okončali procesi koji se vuku iz prošlosti?

Charles Kupchan: Ako želite da kažete da li je to globalni prioritet? Odgovor je ne. Kažem da ima dva ključna prioriteta. Prvi, koji dominira njegovim predsjedništvom, je rješavanje stvari unutar SAD-a, odobravanje u Kongresu velikih investicijskih paketa, kako bi se pomoglo američkom narodu i osiguralo da se Trumpova era, ili nešto slično, nikada ne ponovi.

Drugi se odnosi na implikacije rasta Kine. Uspon Kine, na neki način, ključna je geopolitička tema našeg vremena. Ali ako se pita šta su regionalni prioriteti, mislim da je Balkan stavljen na listu, uglavnom zbog nedovršenog posla atlantske zajednice. Mislim da je krvava podjela bivše Jugoslavije stvorila neke političke efekte, koji još nisu završeni.

Mislim da znam kako se završava. Ovo pitanje završava se punom integracijom regiona u atlantske institucije. Samo ne znamo kada će se to dogoditi. Mislim da će Bajdenova administracija ovo staviti kao prioritet.

“SAD i EU udružuju snage za odnose Kosova i Srbije”

U svom svedočenju pred Komitetom za spoljne poslove Senata ranije ovog meseca, Hovenier je rekao da će, ako njegova nominacija bude potvrđena, podstaći Kosovo da se konstruktivno, fleksibilno i hitno angažuje u dijalogu sa Srbijom, uz posredovanje Evropske unije. Možemo li vidjeti sporazum između dvije zemlje tokom njihovog mandata?

U kojoj mjeri vidite fleksibilnost obje strane u postizanju sporazuma?

Charles Kupchan: Mislim da treba dati zasluge, kada ih ima. Trampova administracija je napredovala u ovoj oblasti, tako da je došlo do ekonomskih poteza između Kosova i Srbije.

Ono što ćemo sada videti su pokušaji političkog pokretanja i normalizacije odnosa između Prištine i Beograda. Ne vjerujem da neko ima iluzije o ovom djelu. Biće teško. Politika na obje strane je veoma teška. Ali mislim da su se snage udružile između Europske unije i Sjedinjenih Država koje mogu stvoriti vanjski pritisak i poticaje potrebne za orkestriranje napretka. Mislim da je jedna od grešaka koju je Bajdenova administracija napravila to što je išla tim putem kao jedinim putem, a EU kao jedinim putem. Radujem se što ću videti da se SAD i EU udruže kako bi postigli napredak između Beograda i Prištine. Čini mi se da je ovo najbolja ekipa za napredovanje.

Po ovom pitanju, Evropski parlament je 21. oktobra kritikovao Evropsku uniju jer nije ispunila svoja obećanja zapadnom Balkanu. Neki poslanici pozdravili su obećanja i zaključke samita na Brdu kao “prazne riječi”, navodeći odbijanje da se daju rokovi za proces proširenja. U međuvremenu, EU i SAD su se složile da dodatno ojačaju svoj angažman na zapadnom Balkanu, kako bi pomogli regionu da napreduje na evropskom putu. Šta možemo očekivati ​​od takve predanosti?

Charles Kupchan: Kritike iz Evropskog parlamenta nisu iznenađujuće i nerazumne. Kombinacija političkih kriza u Zapadnoj Evropi i Sjedinjenim Državama, plus pandemije, uticali su na period da se više fokusira na njega. Prioriteti su bili ekonomski oporavak, borba protiv pandemije koronavirusa, vraćanje ljudi na posao, a to je dovelo do manje pažnje na agendi vanjske politike. Što se tiče Evrope, vidjeli smo zamor od proširenja i fokus na Brexit i upravljanje situacijom nakon što Ujedinjeno Kraljevstvo napusti EU.

Pandemiju još nismo prebrodili, ima još puno posla. Međutim, napominjem da i u Briselu i u Washingtonu postoji dogovor da je o nedovršenim pitanjima u regionu Balkana ovo dobro vrijeme za njihovo rješavanje. Vrijedi napomenuti da su ono što motivira obje strane Atlantika Rusija i Kina. Rusija i dalje pokušava iskoristiti političke sporove u regiji u svoju korist. Kina pokušava da prodre u jugoistočnu Evropu. Zato SAD i EU žele da zapadni Balkan drže podalje od ruskog i kineskog uticaja. A to znači rješavanje političkih sporova i vođenje svih zemalja regiona na put ka članstvu u EU i NATO-u.

Idemo u Bosnu. Ambasada SAD -a u Bosni i Hercegovini rekla je za Radio Slobodna Evropa da su SAD spremne upotrijebiti sve moguće sankcije protiv onih koji krše Daytonski mirovni sporazum. Ova izjava uslijedila je nakon odluke Republike Srpske da neustavno donese zakon o osnivanju agencije za lijekove na entitetskom nivou. Rečeno je da će se isto desiti i Oružanim snagama BiH, Sigurnosnoj agenciji i Upravi za indirektno oporezivanje. Kako komentarišete odluke člana tročlanog Predsjedništva Milorada Dodika i u kojoj mjeri se mogu koristiti američke sankcije?

Charles Kupchan: Ne želim spekulirati o tome koje konkretne korake SAD mogu poduzeti, bilo same ili u koordinaciji sa EU. Ali postoji bijes s obje strane Atlantika zbog političkih dešavanja u Republici Srpskoj, zbog toga kako Dodik igra opasnu igru ​​i ostaje na vlasti u Bosni i Hercegovini. Opet, ne želim nagađati, ali čini mi se da postoji sve veća potreba za značajnim napretkom u regionu.

Ili sankcijama, ili revizijom Dejtonskog sporazuma i stvaranjem struktura koje stavljaju manji naglasak na stranke koje vode na političkoj osnovi. Ostaje da se vidi. Ali jasno je da su napori da se stvori zdravija i konstruktivnija politika u Bosni i Hercegovini jedan od prioriteta u regionu, uz normalizaciju između Kosova i Srbije.

“Rusija uvijek koristi podjele”

Kako vidite poziciju Rusije u političkim podjelama u Bosni?

Charles Kupchan: Rusija je zemlja koja uvijek teži da iskoristi podjele. I dobro je u tome. To je jedan od razloga zašto kažem da će EU i SAD pokušati pomoći u rješavanju političkih sporova. U slučaju Srbije, Rusi su veoma dobri u eksploataciji političkih podela na Zapadnom Balkanu. Ovo je stoga dobar razlog da pokušamo prevazići političke podjele iz prošlosti.

Sjedinjene Države su snažno podržale pokretanje pregovora o pristupanju Albanije i Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji. Ali može li Washington učiniti nešto da ubrza proces?

Charles Kupchan: Sjedinjene Države su u ovom slučaju zainteresirane za pregovore o članstvu u EU, ali ne mislim da su igrači i da mogu imati veliki vanjski utjecaj. Ne mislim ni da bih trebao. Jedina oblast za koju kažem da diplomatija SAD i EU treba da bude u skladu je Srbija i Kosovo. Ono što sada vidimo su načini da se ponudi niz poticaja, zajedno sa štapićima i šargarepom, kako bi se stranke zbližile. A jedno od najvećih iskušenja za rješavanje sporova je perspektiva članstva u EU. Zato kažem da SAD i EU moraju blisko sarađivati ​​na činjenici da postoji jako iskušenje da se pridruže evropskom bloku.

“Kristofer Hil, čovek sa velikom težinom u diplomatskim krugovima”

Šta mislite da će biti prioriteti Christophera Hilla u Srbiji? Samo Kosovo ili nešto drugo?

Charles Kupchan: To će imati širok dnevni red. Najveći deo će zauzeti odnos sa Kosovom, ali i rusko angažovanje u Srbiji, zatim ruska ekonomija i potreba da se Srbija pokrene u pravom smeru, ne samo politički već i ekonomski. Verujem da će odnosi između Kosova i Srbije dominirati u njenom mandatu, sve dok postoji kao pitanje u regionu i to nastavlja da stvara tenzije između Albanaca i etničkih Srba, ne samo na Kosovu, već i na graničnim linijama u Makedoniji Veriut. Mislim da je ovo pitanje teško, ali će pomoći poboljšanju odnosa u regionu.

Kristofer Hil je odigrao važnu ulogu 1990-ih, kada su odnosi Beograda i Vašingtona bili na istorijskom minimumu. Kakav će uticaj njegovo iskustvo iz krvavog perioda imati na buduće odnose sa političkom elitom u Srbiji na čelu sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem?

Charles Kupchan: U početku, Christopher Hill, poznaje igrače i imaće jake lične odnose sa nekim od važnih ličnosti u regionu. I to je dobra stvar za početak. Neće morati uspostavljati veze. Drugo, on je čovjek sa izuzetnim iskustvom i ima veliki kredibilitet u Washingtonu. To znači da će imati direktan pristup ne samo državnom sekretaru (državnom sekretaru Antoniju) Blinkenu, već i Bijeloj kući i drugim ključnim igračima. Ima veliku težinu u diplomatskim krugovima. Ima dosta iskustva u Stejt departmentu. Također je neko vrijeme bio van kuće i stekao je reputaciju pametnog komentatora i analitičara. On je jedan od najiskusnijih ljudi sa velikom reputacijom i mislim da je to dobra vest za Srbiju.

Ambasadoru SAD u Crnoj Gori vrlo brzo će prestati mandat. S obzirom na sve veće interesovanje za situaciju na Balkanu, mislite li da će novi ambasador u ovoj zemlji biti neko ko bolje poznaje balkanska pitanja? Drugim riječima, hoće li Stejt department SAD koristiti srpski recept – kao u slučaju gospodina Hilla – u slučaju Crne Gore?

Charles Kupchan: Teško je reći koga bi američki State Department mogao poslati tamo. Ali mislim da diskusija sugeriše da je region na listi prioriteta. U ovu regiju se šalju iskusne diplomate, bilo kao ambasadori ili čak kao zamjenici pomoćnika sekretara za ovu regiju, kao neko sa velikim ugledom. Poruka koja se šalje je da SAD region vide kao prioritet. Vlade u regionu moraju biti spremne i mogu očekivati ​​nastavak intenzivnog američkog angažmana.