Vjeruje se da je živopisno ilustrirana sefardska jevrejska knjiga nastala u Španiji u 14. stoljeću. Sedam vjekova nakon što je nastala, neprocjenjiva sefardska jevrejska knjiga čije su stranice umrljane vinom nekako preživjele egzil, inkviziciju, uspon i pad carstva, dva svjetska rata i bosanski sukob, vraća se kući na neki način piše The Guardian a prenosi Kosova.info.

Kodeks, poznat kao Sarajevska hagada, po gradu u kojem se čuva najmanje 1894. godine, vjeruje se da je napravljen u sjeveroistočnoj Španiji oko 1350. godine, vjerovatno kao vjenčani poklon u znak obilježavanja unije dvije istaknute jevrejske porodice.

Kao i sve hagade, sadrži priče, molitve, pravila i rituale Pashe. No, za razliku od većine njih, i suprotno zabrani “isklesanih slika”, mnoge od 142 stranice izbijeljene teleće kože ukrašene su živim ilustracijama stvaranja odlučno okrugle Zemlje, ropstva u Egiptu i Mojsijevog vođenja jevrejskog naroda prema obećanoj zemlji. Na drugom mjestu, ogromna zmija nagovara Evu da pojede zabranjeno voće, Noa isplovljava u svojoj arci, a Sodomu i Gomoru uništava vatra.

Slike, koje su posljednji put viđene u Španiji prije protjerivanja Jevreja 1492. godine, sada se mogu vidjeti u Madridu na izložbi koju su organizovali španski vladin centar Sefarad-Izrael i ambasada Bosne i Hercegovine.

Iako na izložbi nije prikazana stvarna Sarajevska hagada – original, koji se čuva u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine, previše je vrijedan za putovanje – njegove 52 faksimilne slike nude elokventni sažetak vještine, truda i predanosti koja je uložena u izradu knjiga.

No, kako ističe jedan od kustosa izložbe, ova hagada poznata je po svom peripatetičkom postojanju i nadnaravnim moćima izdržljivosti kao i po svom vjerskom i kulturnom sadržaju.

„Ova izložba govori o dijeljenju ove izuzetne priče i prikazivanju ljudima ljepote knjige i njenog preživljavanja“, kaže Jakob Finci, penzionisani pravnik i diplomata koji je predsjednik Jevrejske zajednice Bosne i Hercegovine.

“To je važna knjiga za Jevreje u cijelom svijetu, ali najviše za Jevreje Bosne i Hercegovine.”

Nakon napuštanja Španije tokom protjerivanja, hagada se pojavila u Italiji 1609. godine kada ju je pročitao svećenik koji je radio za rimsku inkviziciju i dodao bilješku u kojoj se potvrđuje da ne sadrži ništa što bi moglo uvrijediti senzibilitet Rimokatoličke crkve.

Odatle je na kraju stigla do Sarajeva, gdje ju je 1894. lokalna sefardska porodica prodala nacionalnom muzeju za 150 kruna. Osoblje muzeja sakrilo ga je od Nijemaca kada je 1941. počela nacistička okupacija Sarajeva, sakrivši je u džamiji u planinama. Nešto više od pola stoljeća kasnije, hagada je preživjela teško granatiranje muzeja tokom opsade Sarajeva.

Stoga ne čudi što su Jevreji i njeno šire stanovništvo knjigu vidjeli kao knjigu kao talisman.

“Uvijek su je spašavali ljudi koji nisu bili Jevreji i postalo je svojevrsni simbol Sarajeva”, kaže Finci.

„To je poput feniksa koji se ponovo diže nakon svake katastrofe. Historija Sarajevske hagade postala je svojevrsna legenda u Bosni i u cijelom svijetu.”

Miguel de Lucas, predsjednik Sefarad-Izraelskog centra, nada se da će izložba pomoći da se moderna Španija malo približi njenoj prošlosti i kulturi muškaraca, žena i djece koje je kralj Ferdinand i kraljica Izabela izbacili iz svoje domovine.

“Sarajevska hagada uopće nije jako poznata u Španiji”, kaže on.

“Mislim da mnogi Španjolci razmišljaju o sefardskim Židovima kao likovima iz književnosti, a mi volimo pokazivati ​​ljudima da oni još uvijek postoje u 21. stoljeću i da imaju duboku ljubav i nostalgiju za zemljom koja ih je zapravo protjerala.”

Kad god posjeti kao sefardsku zajednicu, bilo u Sarajevu, Izmiru, Solunu ili Plovdivu, De Lucas kaže da je pogođen tom naklonošću.

“Hagada je svojevrsni simbol toga i simbol koji može pomoći Španjolskom narodu da shvati da sefardski Židovi nisu likovi iz književnosti 16. i 17. stoljeća, već ljudi koji još uvijek postoje i često žive u zajednicama koje održavaju svoje tradicije u teškim okolnostima u 21. stoljeću.”

Kada se izložba završi u Madridu sredinom decembra, preselit će se u Sevilju, a zatim, uz sreću, u Barselonu, blizu regije odakle je vjerovatno nastala.

Finci, koji je rođen u koncentracionom logoru na tada hrvatskom ostrvu Rab, okupiranom od Talijana 1943., nadgleda zajednicu koja je izgubila 85% svojih članova zbog holokausta. Danas u Bosni i Hercegovini ima oko 1.000 Jevreja, od čega više od tri četvrtine Sefardi.

U maloj knjizi nalik feniksu, u daljini koju je prešao i u ratovima koje je preživio, Finci vidi staru, ali trajnu poruku.

„Nadam se da će ih ova izložba u Španiji podsjetiti na ono što su izgubili 1492. kada su izgubili Židove i sve što su Jevreji napravili, uključujući i hagadu“, kaže on. /The Guardian