Hronologija aktivnosti za povratak vladavine zakona na sjeveru Kosova “Otvoreni Balkan”

Od proglašenja nezavisnosti 17 februara 2008. godine, Vlada Kosova preduzela je inicijativu u nekoliko procesa u nastojanju da osigura vladavinu prava na sjevernom djelu države. Nažalost tokom istih dogodilo se i ubistvo pripadnika policijske jedinice ali i pripadnika stranih misija.

Tako da je razumljiva nedavna inicijativa Vlade Kosova da nastavi proces nakon isteka roka koji je potpisao upravo sadašnji srbijanski predsjednik nakon 15 septembra uvedu recipročne mjere prema svim vlasnicima motornih vozila bilo da su državljani Kosova ili posjetioci koji na Kosovo dolaze ili borave sa registarskim tablicama izdatim u susjednoj državi. Ova odluka je navela nekoliko stotina lokalnih Srba (na sjeveru Kosova živi preko 20 hiljada Srba) da blokiraju puteve koji vode do prijelaza u Brnjaku i Jarinju.

Za sve ovo predstavnici Vlade Kosova optužuju upravo zvanični Beograd i njihove polu-ilegalne “privremene” organe na Kosovu. Koje bilo da kroz primamljive ponude ili pritiskom ucjenjuje lokalne Kosovske Srbe ali i ostale nevećinske grupe koje su socijalno ugrožene, da prikažu protivljenje ovoj odluci kroz neposluh i proteste.

Nažalost pogrešna premisa koju tendenciozno promoviraju elektronski mediji bilo srbijanski prorežimski ili oni na Kosovu koji zbog nepoznavanja situacije na terenu ili ličnog interesa predstavljaju stanovništvo na sjeveru kao dio organizovane grupe koja teži ka nezavisnosti od Kosova.

Da krenemo redom:

  • Neki od događaja koji su bili u centru medijske pažnje međutim stanje na terenu i ono što je prikazano se značajno razlikuje:

2008: Paljenje graničnih prelaza između Kosova i Srbije u Jarinju i Brnjaku

(koje susjedna država istrajno naziva administrativnim iako se tu plaća carina, kao i dobijaju izlazne ulazne vize.)

Prikazivanje organizovane grupe ili hijerarhiskog uređenja tzv. grupe bivših čuvara mostova i sl. bilo je uglavnom u prorežimskim medijima ili medijima koje kontrolišu osobe koje su tražene na Kosovu i osumnjičene su za ubistva bilo da se radi o izvršenju, naručivanju ili organizovanju logističkih sredstava.

Međutim tokom godina se pokazalo da su ustvari grupe koje se bave krijumčarenjem akcizne robe, kao i krivotvorenjem bile te koje su manipulisale zbog ličnih interesa javnim mnjenjem.

O čemu je bilo na desetina emisija bilo da se radi o istraživačkom novinarstvu Srbije Insajder, Krik i sl. Ili da se radi o Kosovu preko BIRN-a, Kallxo i sl.

Imena koja se spominju su tesno vezana sa političarima koji sami kažu da svoje instrukcije dobijaju direktno iz zvaničnog Beograda odnosno tzv. “Stateliti Beograda na Kosovu“.

Nakon paljenje graničnog prelaza u Brnjaku 19. februara 2008. Dva dana nakon proglašenja nezavisnosti Kosova (19. februara), organizovane grupe desetina lokalnih Kosovskih Srbi zapalili su kontejnere koje su se nalazile na dva granična prelaza Kosova sa Srbijom, odnosno Jarinju i na Brnjaku. Na Jarinju je zapaljen policijski kontejner, dok je na Brnjaku uništen eksplozivnim sredstvom, čime je onemogućen rad carine i policijske službe.

2008: Ukrajinski policajac nastradao u protestu lokalnih Kosovskih Srba

(Gorući automobil misije Ujedinjenih nacija, AFP)

Mesec dana nakon proglašenja nezavisnosti Kosova, život je izgubio ukrajinski policajac koji je služio u misiji Ujedinjenih nacija, UNMIK. Isti je preminuo kao posljedica zadobijenih rana tokom sukoba međunarodnih snaga sa lokalnim grupama Kosovskih Srba na u opštini Sjeverna Mitrovica grad Mitrovica.

Tokom sukoba između međunarodnih snaga i grupa lokalnih Kosovskih Srba u demonstracijama povređeno je više desetina pripadnika KFOR misije, kao i blizu četrdeset policajaca UNMIK-a i oko 70 protestanata od lokalnih Kosovskih Srba.

2011: Ubistvo policajca Envera Zymberija

(Ceremonija sahrane kosovskog policajca, Envera Zymberija, ubijenog u akciji 25. jula 2011., AFP)

U jednom od oružanih napada ubijen je policajac Enver Zymberi iz Dubovaca u Vučitrnu, dok su granični prelazi ponovo zapaljeni. Odnosno tri godine kasnije, pripadnih specijalne policije Kosova izgubio je život kasnije proglašen posthumno za heroja Kosova još uvjek nije niko osuđen. Odnosno u nastavku borbe sa bezvlašćem i korupcijom Kosovo je čekalo tri godine da preduzme mjere. Tako je u julu 2011. godine, bivši premijer Kosova, Hashim Thaçi, sada se nalazi u pritvoru Specijalnih Komora Kosova u Hagu sa optužbama za ratne zločine i zločine protiv ljudskih prava. Isti je dao naređenje elitnim jedinicama policije Kosova da preuzmu kontrolu nad graničnim prelazima. Suprotstavljajući se ovoj akciji kosovske policije, organizovane grupe lokalnih Srba su pokrenule demonstracije i blokirale puteve, pritom za svoje potrebe šverca koristeći alternativne puteve.

2012: Pokušaj uklanjanja srpskih barikada

(Barikade postavljene u blizini mosta na Ibru u Mitrovici, Reuters)

Početkom juna 2012. godine, misija KFOR-a preduzela je nekoliko akcija za uklanjanje barikada na nekoliko lokacija na severu države gdje stanuju većinom Kosovski Srbi. Organizovane grupice su se sukobile sa vojnicima KFOR-a. U sukobu su povređena tri državljanina Kosova iz srpske zajednice i vojnik KFOR -a.

2013: Ubistvo carinika EULEX -a

Dana 19. septembra 2013. godine, blizu ulaza u opštinu Zvečan na sjeveru države gdje živi većinski Kosovski Srbi, određena grupa je napala dva vozila EULEX -a sa šest pripadnika misije koji su putovali do graničnog prijelaza između Kosova i Srbije, ka Jarinju.

(Automobil EULEX -a nakon napada u selu Zubin Potok, Reuters)

U napadu život je izgubio litvanski carinik Audrius Shenaviçius (35) koji je ubijen tom prilikom. Isti je služio u Misiji vladavine prava Evropske unije, EULEX, od 2012. godine.

2016: Uklanjanje “potpornog zida” koje je ojačalo podjelu

(Rušenje potpornog zida, koju su izgradile poluilegalni “privremeni” organi u opštini Sjeverna Mitrovica, AFP)

Od kraja rata na Kosovu most preko Ibra koji dijeli grad Mitrovicu na dvije opštine Južnu Mitrovicu i Sjevernu Mitrovicu glavni je odraz podjele nekad ekonomskog giganta na Kosovu a i šire, danas poznatog po raznim negativnim kontekstima. Upravo krajem 2016. godine, u vrijeme kada se radila rekonstrukcija na revitalizaciji mosta, predstavnici opštine Sjeverna Mitrovica izgradile su potporni zid koji je onemogućavao odlazak na sjeverni dio grad Mitrovice direktno nego samo zaobilaznim lokalnim putevima. Dok par mjeseci kasnije, u februaru 2017. godine, Vlada Kosova je naredila rušenje zida.

2017: Osvešteni voz koji se posle prve stanice u Beogradu vratio nazad

Početak 2017. godine bio je vrlo aktivan na sjeveru države. Mjesec dana prije nego što se zid u blizini Ibra srušio, Srbija je pokušala u medijima predstaviti ideju o velikoj pobjedi tako što će iako se sruši zid to kompenzovati vozom koji će biti osvešten, i oslikan freskama gdje će to pomoći kampanju povlačenja priznanja nezavisnosti Kosova ali i iluziju o vraćanju Kosova pod vlast Beograda. Pa je na vozu na mnogim svetskim jezicima napisano spolja “Kosovo je Srbija”.

Usred brojnih političkih tenzija između Vlade Kosova i one u Srbiji, bilo je riječi da će otiči brojne policijske snage u na sjeveru Kosova da zaustave voz koji je vraćen nakon prve stanice. Međutim srbijanske vlasti su u kontinuitetu smišljale nove izazove izvšnoj vlasti na Kosovu.

2018: Velika pobjeda kroz hapšenje Marka Đurića (doživotnog direktora kancelarije za Kosovo Vlade Srbije i sada ambasadora Srbije u SAD) i instant puštanje na slobodu nakon desetak minuta

(Hapšenje i insant puštanje na slobodu Marka Đurića od strane policije Kosova, jer je “ušao” na Kosovo bez dozvole institucija Kosova kao i desetine puta prije toga ali i kasnije, AFP)

Dana 26. marta 2018. godine, Marko Đurić, (doživotni) šef Kancelarije za Kosovo u Vlade Srbije, uhapšen je u jednoj od sala opštine Sjeverna Mitrovica sa predstavnicima Srpske liste bez prisustva njihovih partnera iz ostalih nevećinskih nesrpskih zajednica. Specijalne snage kosovske policije intervenisale su sa izgovorom da su Đurić i drugi srpski zvaničnici, ušli bez dozvole, da bi održali skup na kojem su razgovarali o pitanju Kosova i osnivanju Zajednice opština sa srpskom većinom ZSO. Te je od svih ilegalaca uhapšen jedino Đurić koji je ekspresno pušten bez objašnjenja osim da je trebao da plati mandatnu kaznu. Prilikom hapšenja policija je upotrijebila suzavac. Nakon hapšenja, Đurić je odveden u sedište policije u Prištini. Gdje je ostao desetine minuta i onda je naređeno da napusti teritoriju Kosova. Đurićevo hapšenje izazvalo je tenzije koje su kasnije bile korištene u izbornim kampanjama na obe strane.

2019: Hapšenje člana UNMIK misije državljanina Rusije

Tokom operacije policije Kosova krajem maja 2019. godine, koja se odvijala čitavoj teritoriji grada Mitrovice u borbi protiv kriminala i krijumčarenja, policija Kosova je uhapsila je pripadnika UNMIK-a, sa diplomatskim imunitetom Mihaila Krašnoščenkova državljanina Ruske Federacije u vozilu misije UNMIK-a. Isti su ga uhapsili u opštini Zubin Potok, nakon što je prema tvrdnji policijskih službenika službenim automobilom UN-a sa diplomatskim imunitetom UN-a pokušao kosovsku policiju spriječiti u obavljanju dužnosti.

(Akcija Kosovske policije protiv krijumčarenja, VET)

Kosovska policija dobila je zadatak da uhapsi nekoliko lokalnih Kosovskih Srba osumnjičenih za umešanost u švercerski lanac otkriven nakon jednogodišnje istrage.

2021: Uzajamna akcija

Specijalne jedinice policije su poslane na sever države. Dana 20. septembra 2021. godine, nakon odluke Vlade Kosova o reciprocitetu sa vlasnicima vozila koja su koriste registarske oznake Srbije na teritoriji Kosova, policajci su bili stacionirani na graničnim prelazima Kosova sa Srbijom.

Oni prate sprovođenje odluke Vlade Kosova koja obavezuje vlasnike vozila sa srbijanskim registarskim tablicama da prilikom ulaska na Kosovo zamjene iste privremenim registarskim oznakama Republike Kosovo koje koštaju 5 eura i važe 60 dana. Iste kakve stanovnici Kosova plačaju 10 godina unazad. Odnosno državljani Kosova to čine isto svaki put kada odu u Srbiju. Ovo je izazvalo protivljenje Kosovskih Srba koji žive na sjeveru Republike Kosovo. Oni koje podržavaju lokalni srpski političari “Sateliti Beograda”, ali i zvanični Beograda, isti su blokirali teškim mašinama puteve koji vode do graničnih prijelaza Kosova i Srbije na Jarinju i Brnjaku. Dok je Beograd otišao korak dalje pa je puštao snimke kolona oklopnih vozila koje idu prema granici sa Kosovom, zatim helikopterima koji su leteli blizu granice, borbenim avionima kao i tenkovima koji su transportovani na kamionima. Dok je srbijanski predsjednik Vučić zatražio trenutno povlačenje odluke i još par uslova da bi nastavili proces dijaloga. Dok je sa druge strane predsjednik Vlade Kosova Aljbin Kurti pokazao konstruktivnost i rekao je da je spreman povući odluku ako Srbija učini isto za državljane Kosova koji odlaze u Srbiju.

Go to TOP