Komercijalne banke na Kosovu, uprkos velikoj dobiti od oko 80 miliona evra godišnje, neprestano podižu cene bankarskih usluga. Zapravo su ove usluge skuplje nego u zemljama regiona i šire. U jedanaest banaka koje posluju u zemlji troškovi zajmova iznose oko 7 posto, a za održavanje bankovnih računa od 1,5 do 5 eura. Stručnjaci za finansijska pitanja procenjuju da uloga Centralne banke Kosova (CBK), kao regulatora, ne bi trebalo da dozvoli nepotrebno povećanje administrativnih cena. S druge strane, CBK i udruženje banaka kažu da banke mogu određivati ​​cjenik proizvoda na osnovu politika i procedura.

Finansijski stručnjak Kushtrim Ajvazi kaže za KosovaPress da bankarska industrija na Kosovu ima visoke cijene i kamatnih stopa i održavanja bankovnih računa.

Videći veliki broj banaka na domaćem tržištu, Ajvazi je naglasio da bi trebale imati razumne cene.

“Ako usporedimo bankarsku industriju u cjelini, možemo reći da, jer iako se neprestano razvija, moraju postojati mnogo profitabilnije stope. Kosovo je skuplje od zemalja u regionu”, kaže Ajvazi.

Predsednik Privredne komore Kosova Berat Rukiqi naglasio je da je regulator kriv za skupe cene, u ovom slučaju CBK.

“Ovdje je uloga CBK kao regulatora i vlade da izbjegnu nepotrebna administrativna opterećenja. Razgovaralo se u to vrijeme o polaganju centi ili nekim troškovima vezanim za bankarske kartice, održavanje, kao i o izdavanju posebnih ponuda na prodajnim mjestima koja su na malim tržištima. Postoje neki problemi koji su mogli smanjiti troškove transakcija … Slažemo se da smo skuplji. Krivi su regulatori ili politike”, rekao je Rukiqi.

Portparol CBK, Kushtrim Ahmeti kaže da Centralna banka Republike Kosovo ne odobrava cenovnike banaka, ali da razvija relevantne propise u ovoj oblasti. Ahmeti takođe kaže da usluge digitalnog bankarstva mogu povećati troškove usluga.

“Prema uredbi o efektivnoj stopi i zahtjevima za objavljivanje, banke su dužne svaku naknadu koju primjenjuju povezati s odgovarajućim troškovima. Međutim, predviđajući trendove digitalnog bankarstva, njihova primjena može imati troškove održavanja sistema, ali na kraju banke određuju cijene proizvoda na osnovu internih politika i procedura. Na Kosovu ima 11 licenciranih komercijalnih banaka, gde kupci mogu izabrati najpovoljniju opciju za poslovanje”, naglašava Ahmeti u pisanom odgovoru za medije.

U Kosovskom udruženju banaka kažu da u vezi sa ovim pitanjem sve banke na Kosovu objavljuju svoje cenovnike na svojim komunikacionim kanalima, kako je predviđeno propisima CBK-a. Dok u pogledu poređenja troškova sa regionom i zemljama EU, mi kao KBA nismo sproveli takvo uporedno istraživanje”, navodi se u kratkom odgovoru ovog udruženja. Prema ovom udruženju, dobit banaka u 2019. godini bila je oko 80 miliona eura. Nemaju sve komercijalne banke cjenovnike objavljene na svojim web stranicama.