SRB-BIH-HR

Veći razmak između doza ima bolji učinak

Vakcinacija se nastavlja, no podaci novih studija zbunjuju i javnost i znanstvenike. Dokazano je da se i nakon dvije doze ljudi mogu zaraziti s COVID-19, ali tad ili neće imati simptome ili će biti blagi, piše 24 Sata.

Međutim, odgovor antitijela na koronavirus, prema novoj studiji, mogao bi biti još i veći kod starijih ljudi ako se druga doza Pfizera odgodi za čak tri mjeseca.

  • Naša studija pokazuje da je vrhunac odgovora antitijela nakon druge doze Pfizera izrazito osnažen kod starijih osoba kad je odgođena do 12 sedmica – rekla je autorica studije Helen Parry sa sveučilišta Birmingham.

Obično se druga doza daje nakon tri sedmice od prve doze, ali ovo istraživanje moglo bi promijeniti planove cijepljenja nekih zemalja, a možda i pružiti veću zaštitu. Podsjetimo, Britanci su se već ranije odlučili na metodu mimo propisa proizvođača pa su većinu ljudi prvo cijepili jednom dozom Pfizera i uveli veći razmak između doza. Time su spasili na hiljade života. Pfizer i BioNTech, koji preporučuju manji razmak između doza, priznale su da se u interesu zaštite što većeg broja stanovnika može uzeti u obzir veći razmak između doza.

Prerani zaključci

  • Treba biti vrlo oprezan u donošenju preranih zaključaka. Jako je dobro da se radi što više neovisnih studija od strane akademskih ustanova jer one pokazuju novosti koje se nisu mogle ispitati tijekom kliničkih ispitivanja – smatra ugledni naučnik Ivan Đikić.

S obzirom na to da je u Hrvatskoj 95 ljudi unatoč cijepljenju s dvije doze nakon toga oboljelo od korone, a njih 93 se cijepilo Pfizerom, znanstvenik Đikić pojašnjava zbog čega je to tako:

  • U Hrvatskoj se najviše ljudi i cijepilo Pfizerom pa je vjerojatno to i razlog. Poznato je da se i nakon cjepiva možete zaraziti, no cjepivo u velikom postotku štiti od teških oblika bolesti.

Do kraja aprila sa samo jednom dozom cijepljenja protiv Covida 19 u Velikoj Britaniji spriječilo se 11.700 smrtnih slučajeva kod ljudi starijih od 60 godina, objavili su iz Pfizera.

Britanija je bila jedan od vodećih eksperimenata koji se pokazao kao uspješan. Cijepili su većinu ljudi samo s jednom dozom cjepiva i tome su riskirali no zato im je smrtnost minimalna. Ondje sada kombiniraju cjepiva pa za drugu dozu daju AstraZenecu, a rezultate takvih kombinacija ćemo tek vidjeti – dodaje Đikić.

Velika Britanija je, recimo, 3. maja imala jednog preminulog pacijenta od korone, a 9. maja dvoje. Zadnjih dana imaju po 11 preminulih, što su puno manje brojke nego prije cijepljenja. To je dokaz da i jedna doza cijepljenja puno znači. Dio ljudi i dalje zazire na spomen cijepljenja, a najveća su im nepoznanica mRNA cjepiva, kakvo je recimo Pfizerovo, jer kažu da ne vjeruju cjepivu koje je tako brzo proizvedeno.

– Na ovoj tehnologiji se radi zadnjih 30 godina – opovrgava Alemka Markotić, direktorica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, sve koji misle da su cjepiva nastala preko noći.

Detaljno je opisala zbog čega se više preporučuje nego vektorska, kakva je, recimo, AstraZeneca.

Koje cjepivo je učinkovitije

Istaknula je da pri tome ne misli da je cjepivo AstraZenece manje kvalitetno i učinkovito od Pfizera, nego je riječ o drugačijoj proizvodnji.

– Kod mRNA cjepiva u proizvodnji rukujete s neaktivnim česticama, jer kad imate živi virus, morate imati drugačije uvjete i zaštitu. Ljudi se boje unosa stranih proteina, no unosi se samo informacijska RNK. To omogućuje brzu proizvodnju cjepiva koja utječu i na nove varijante virusa. Dakle, može se napraviti već u 100 dana – rekla je dr. Markotić. Dodaje i kako se “genetska informacija uključuje u DNK predložak i to se uklopi u proteinski okvir, prođe kontrolu kvalitete i spremno je za masovnu proizvodnju”.

– To cjepivo se unosi u mišić, gdje ga dočekaju stanice imunološkog sistema, koje prihvaćaju mRNA i dolazi do dalje komunikacije s našim imunostanicama koje idu u smjeru proizvodnje antitijela koja nas štite i koja rutinski mjerimo – pojasnila je djelovanje cjepiva nakon kojeg imamo ne samo visoku razinu antitijela, nego i dobar stanični odgovor.

Taj stanični odgovor je snažan i razvija se i na spike protein i na određene druge receptore na virusu te djeluje na različite varijante virusa – kaže dr. Markotić. Kako smo i u Hrvatskoj svjedočili da i trudnice zbog korone mogu završiti na respiratoru te da, nažalost, neke od njih nisu preživjele, dr. Markotić navodi kako su studije pokazale da cjepiva dobro utječu na zaštitu trudnica.

  • Naravno, proučavali su učinak na ženama koje su se cijepile, a tad nisu ni znale da su trudne. Zabilježena je visoka sigurnost, a sve komplikacije u trudnoći bile su slične, no čekamo detalje tih istraživanja – kaže dr. Markotić. Kako je u Americi odobreno cijepljenje djece od 12 do 15 godina, gdje se učinkovitost cjepiva pokazala 100-postotnom, Markotić kaže da će se do kraja ljeta analizirati kako bi cijepljenje utjecalo na djecu od 5 do 11 i od 2 do 5 godina.
  • Na jesen kreće i istraživanje cijepljenja djece od šest mjeseci do dvije godine. To je važno i govori o visokoj sigurnosti cjepiva – dodaje Markotić.

Naučnik Đikić smatra da je prerano uključivati djecu u faze istraživanja.

  • Uistinu je prerano govoriti o tome. Nepotrebno je javnost zamarati takvim informacijama prije nego što se provedu kliničke studije. Prerano je i govoriti o testiranjima s trećom dozom cjepiva kad nemamo dovoljno proizvedenog cjepiva da prvu i drugu dozu – smatra Đikić.

Pitali smo i gdje su nestale teorije da će virus sam popustiti i nestati.

  • Problem je u nama. Kad bismo imali koordiniranu globalnu primjenu mjera i cijepljenja, izbrisali bismo virus s lica zemlje. Ovako kako radimo on se i dalje širi – rekao je.