SRB-BIH

Problemi s pamćenjem nakon prevladavanja COVID-19

Kaltrina Jupolli-Sejdiu, 30, iz Prištine do novembra prošle godine, nije imala problema sa pamćenjem. Ali otkako je izliječena od COVID-19, gubitak pamćenja postao je dio njegove svakodnevice.
“Imam zaborav na licu mjesta, nikad mi se nije dogodilo prije nego što mi neko nešto da i ja to odmah zaboravim, a to mi se tako često događa. “Primjećujem to jer sam imala jako dobro pamćenje”, kaže ona.

Zaražena je koronavirusom prije tri mjeseca, ali zabrinutost za pamćenje potaknuta je nakon što je preboljela COVID-19, koji je uzrokovan koronavirusom.

Zabrinutost zbog gubitka pamćenja ima i F.S, koji je zaražen koronavirusom prije tri mjeseca.

“Imao sam problema sa zaboravom mjesec dana nakon što sam završio virus i često mi se to dogodi u roku od dva ili tri sata da zaboravim šta se dogodilo”, rekao je F.S. za Radio Slobodna Evropa.

Da neki ljudi imaju problema sa pamćenjem nakon što su prošli COVID-19, potvrđuje neurolog, takođe docent na Univerzitetu u Prištini, Blerim Myftiu. Prema njegovim riječima, slučajevi koji imaju najviše takvih problema su oni slučajevi koji nisu lako prenijeli ovaj virus, odnosno oni koji su morali ostati u bolnici.

Muftiju ukazuje na dva glavna problema koja se javljaju kod ljudi koji su već prošli COVID-19, bolest izazvanu koronavirusom.

“Jedna od njih je glavobolja, koja se može češće pojaviti kod ljudi koji prije COVID-a ili prije patnje nisu imali migrenu ili bilo koji drugi oblik primarnog bola. Kao i drugi oblik koji nije toliko primaran kao glavobolja, problem je s pamćenjem, pamćenjem, ažuriranjem prethodnih informacija, koncentracijom, fokusom, određenim zadacima u svakodnevnim aktivnostima koje su imali prije “, kaže Myftiu.

Ističe da se još uvijek ne zna tačno zašto se kod nekih ljudi javljaju problemi s pamćenjem, ali prema njegovim riječima, mogućnosti mogu biti zbog prodora virusa u mozak, oštećenja malih krvnih žila i nedostatka kisika u mozgu.

Muftiju govori kada treba brinuti zbog ljudi koji imaju gubitak pamćenja.

“Zaborav, koji započinje zaboravljanjem ključeva ili sastankom u januaru 2021. godine i ako taj zaborav napreduje u januaru 2021. godine,” ne mogu naći automobil na parkiralištu na kojem sam ga ostavio ili sam doveden 30 minuta s posla na posao kuća u ulici koja se završi za pet minuta, a ne zbog prometa ‘, onda to pokazuje da zaborav ove osobe prelazi u funkcionalni zaborav, odnosno da utječe na svakodnevni život “, kaže Myftiu.

Mikrobiolog Ljulj Raka potvrđuje da su učinci COVID-19 dugoročni. Ističe da kod nekih ljudi ovaj virus uzrokuje simptome koji mogu trajati i do 12 tjedana nakon infekcije. Prema Raki, takav je fenomen poznat kao „post-COVID sindrom“ ili „produženi COVID“. Prema njegovim riječima, iako se isprva mislilo da se ti simptomi javljaju samo kod pacijenata koji imaju poteškoća s prenošenjem COVID-19, sada istraživanje kaže da se te zdravstvene brige javljaju i kod mladih ljudi.

“Najčešći simptomi kod ovih ljudi su različiti i uključuju: umor, iscrpljenost, otežano disanje, ubrzan rad srca nakon minimalnog opterećenja, bol u prsima, upalu srčanog mišića ili njegove ovojnice, promjene kože, poremećaje spavanja, gubitak kose, glavobolja, zaborav ili nemogućnost koncentracije, depresija, ponavljajuća vrućica, promuklost, bolovi u zglobovima, uho i proljev “, kaže Raka.

Razlozi zbog kojih, prema Raki, neki ljudi mogu imati takve simptome čak i nakon prelaska COVID-19, rezultat su “direktnog oštećenja organa i faktora povezanih sa imunološkim sistemom”.

Neurolog Muftija, s druge strane, ističe da bi neurolog trebao biti prva adresa za ove ljude koji imaju gubitak pamćenja, ali da se često može potražiti pomoć psihologa.

“Možemo predložiti i pomoć psihologa, odnosno napraviti neka psihičko-metrička mjerenja kako bismo razumjeli koliko je stvaran taj zaborav ili taj kognitivni problem ili je to samo subjektivni izvještaj ili pretjerivanje koje osoba istražuje”, objašnjava on. Muftiju.

Psihologinja Selvie Izeti kaže za Radio Slobodna Evropa da će ljudi koji imaju stres u stresu i anksioznosti vjerovatnije patiti od gubitka pamćenja nakon što prođu COVID-19.

“Kada je stres previsok, tijelo proizvodi hormon adrenalin, koji mobilizira tijelo za neposrednu prijetnju i dovodi do stanja hiper-budnosti, neprestano provjeravajući u okolini moguće znakove opasnosti. To nas čini nesposobnim da se usredsredimo na druge podražaje oko sebe, stoga je naglašen proces zaborava “, kaže Izet.

Izeti takođe naglašava da bi se osoba trebala početi brinuti zbog gubitka pamćenja kada to ozbiljno ometa funkcioniranje svakodnevnog života.

Takođe se rade naučna istraživanja o efektima post-COVID-a. Članak objavljen na Harvard Medical School, pod naslovom ‘Skriveni dugoročni učinci COVID-19’, tvrdi kako COVID-19 može utjecati na kognitivne sposobnosti.

“U svakodnevnom životu kognitivni efekti na pamćenje mogu dovesti do poteškoća u upravljanju lijekovima, upravljanju finansijama, razumijevanju pisanih materijala, pa čak i kontinuiranim razgovorima s prijateljima i porodicom”, navodi se u studiji. .

U nedavnoj publikaciji američkih i njemačkih naučnika objavljenoj u Alzheimer’s Research & Therapy navodi se da bi moguća kombinacija efekata COVID-19, sistemske upale, moždanog udara i vitalnog oštećenja organa mogla uzrokovati neki ljudi koji su zaraženi virusom imaju veći rizik od Alzheimerove bolesti.