SRB-BIH-HR

Premijer Albin Kurti tokom obraćanja medijima nakon sastanka sa Vučićem u Briselu!

Ured premijera objavio je cijelu Kurtijevu izjavu nakon sastanka i odgovarao na pitanja novinara.

Kurtijeva potpuna izjava iz Brisela:
Prvi sastanak sa srbijanskom delegacijom održan je danas u Briselu. Bio sam sa mojim zamjenikom Besnikom Bisljimijem koji je odgovoran za evropske integracije, razvoj i dijalog i to je učinjeno uz posredovanje Borela i Lajčaka.

Sastanak je bio konstruktivan s naše strane. Sudjelovat ćemo u ovom procesu koji je težak, dok je druga strana govorila o starim idejama, dali smo četiri nova prijedloga. Prvi prijedlog bio je unapređenje CEFTA sporazuma sa zapadnim Balkanom u SEFTA sporazum, u kojem slučaju ćemo se poslužiti modelom zemalja poput Islanda, Lihtenštajna i Norveške, koje imaju s Europskom unijom, odnosno EFTA-EEA.

Drugi prijedlog je dan nakon jučerašnjeg samita NATO-a, gdje su date vrlo jasne i jednoglasne poruke, Kosovu i Srbiji da potpišu deklaraciju o miru, gdje se kao države obvezujemo da nećemo napadati jedni druge i na ovaj način doprinijeti mir, sigurnost u našem regionu i šire.

Naš drugi prijedlog koji smo dali je da u slučaju nestalih, onih koji su silom nestali, gospodin Veljko Odalović napusti srpsku delegaciju, koji je inače bio zloglasni vođa 1997-99. Godine i zajedno sa Anđelkovićem vodio Kosovo, kako su tada nazivali ‘Kosovski okrug’.

Dakle, sam gospodin Nenad Čanak izjavio je da u Srbiji postoji 16 masovnih grobnica, ali samo 5 je otvoreno. Ekshumirano je preko 1000 Albanaca, od čega 744 samo u Batajnici, ali postoji još 11 masovnih grobnica i ne moramo komplikovati stvar, kada Odalović i Anđelković znaju koja su to groblja, dok je Nedad Čanak rekao da je to čuo od bivšeg ministra unutrašnjih poslova u vreme ubistva premijera Zorana Đinđića, gospodina Dušana Mihajlovića.

Naš četvrti prijedlog, što se tiče pitanja manjina, bio je bilateralni reciprocitet, što je općenito načelo, ali posebno na Kosovu, za kosovske Srbe mogli bismo imati Nacionalno vijeće, kao što je to slučaj u Srbiji za Albance i Bošnjake.

Naša posljednja tri prijedloga su odbijena. Naš prvi predlog za SEFTA nije odgovorio, ali iskreno se nadam da će oni ozbiljno razmotriti naš predlog koji smo dali danas kada se vrate u Beograd.

U međuvremenu, sljedeći sastanak bit će prije ljetne pauze, koja ako se ne varam pada na 25. jul.

Dakle, bit ćemo spremni sudjelovati u procesu, ali još uvijek nema dogovora o dnevnom redu za sljedeći dijalog na ovom prvom sastanku koji se danas održao.

Mediji:
Zašto se pojavilo pitanje nestalih, s obzirom na to da je u septembru prošle godine i sam Lajčak rekao da su se stranke složile oko toga. Imate li informacije o tome oko čega su se strane dogovorile u dijalogu koji je zaustavljen u septembru prošle godine, kada je ova tema i zvanično zaključena? Zašto sada ponovo ova tema izlazi na površinu?

Odgovor:

  • Dijalog vidimo kao dijalog za uzajamno priznavanje. To je rekao predsjednik Bajden i mi se u potpunosti slažemo s ovom formulacijom, odnosno uzajamnim priznavanjem. Srbija mora priznati Kosovo, a Srbija koja prizna Kosovo, priznaje Kosovo i nakon toga. Tako naše dvije republike uspostavljaju dobrosusjedske odnose, prema evropskom modelu.

Međutim, iz prethodnih sporazuma koji su razvijeni, trebate imati na umu da ih je sklopila vlada, koja se pokazala ne samo nelegitimnom, već i neustavnom.

S druge strane, nijedan od prethodnih sporazuma nije valjan, sve dok ne postoji opći sporazum za sve.

Shodno tome, ne može se reći da je u prošlosti bilo sporazuma, ali naša je obaveza kao Vlada Republike Kosovo, da ako postoji jedna stvar koja se ne čeka, to je pitanje nestalih, onih koji nestali na silu, jer porodice žive u bolovima, tuzi, ali i u tjeskobi. I, ako u drugim slučajevima, možda, vrijeme čak i smiri neke rane, obrnuto je za nestale, za one koji su silom nestali.

Stoga smo se pozabavili i ovim pitanjem, ali čini se da ne postoji spremnost za obračun s odgovornim ljudima tog vremena, koji su nažalost još uvijek na važnim državnim funkcijama. Dakle, ne radi se o ljudima koji su postali poslanici glasovima građana, već o ljudima koje je lokalna vlast imenovala na one funkcije koje zauzimaju.

Mediji:

  • Gospodine premijeru, rekli ste da s druge strane nema spremnosti. Predsednik Srbije Vučić takođe je rekao da je ovo bio jedan od najtežih susreta do sada, ovog puta. Da li se nadate od prvog sastanka koji ste imali da se brzo postigne dogovor sa srpskom stranom ili će se postupak produžiti od 2011. godine do sada:

Mediji:

Nadam se da ako razgovaramo od početka, nedvosmisleno, iskreno i ozbiljno, o ključnim pitanjima na početku, onda sigurno nema mjesta za skepticizam, jer je pristup ispravan. Hoće li biti teško? Biće teško. Međutim, ne bih rekao da sam pesimističan, jer se sada bavimo stvarima u njihovoj biti i ne pokušavamo izbjeći slona u sobi, a to je da je predsjednik Biden tražio uzajamno priznanje, kao što trenutno imamo uzajamno neznanje. Srbija ne priznaje Republiku Kosovo, Kosovo ne priznaje Republiku Srbiju i to se mora promeniti.

Mediji:

Gospodine Kurti, kakva je bila atmosfera, jer je predsednik Srbije rekao da je albanska strana, kako je rekao, došla da dokaže da ne želi nikakav sporazum, da ne sprovodi nikakav sporazum i da ne vidi apsolutno nikakve probleme, oko čega su se strane složile. Takođe, u vezi sa nestalima, ponovio je ono što oni često govore, neka Albanci pokažu gde misle da postoji groblje, a mi ćemo ga potražiti, dok kosovska strana nije spremna za istraživanje tamo gde traže.

Odgovor:

Da, ovo je bio sastanak na kojem se održavala fizička distanca, tako da smo bili udaljeni više od dva metra jedni od drugih i mogu reći da po mom uvjerenju nije bilo puno iznenađenja, ali predstavljam interese Republike Kosovo , prava naroda Kosova i posebno se trudim da proces ima principe, jer je samo na taj način održiv. Ne možemo tražiti od Albanaca četvrtinu informacija koje imaju o mestu masovnih grobnica u Srbiji, kada vrlo lako možemo pitati Veljka Odalovića, Zorana Anđelkovića, Dušana Mihajlovića. Znaju. Dok predsjednik Srbije govori da ne zna ništa, ali čak i ako ništa ne zna, postoje i drugi koji tamo znaju i neka pitaju, jer ako je u Bosni i Hrvatskoj vjerovatno bilo moguće reći da tamošnji Srbi umešani su u sukob, iako Srbija nije bila neutralna, očigledno je da u svim aspektima nigde na Kosovu nije bilo nedržavnih zločina.

Stoga je istina o zločinima Srbije i Miloševića na Kosovu ponovo u Srbiji, odnosno u Beogradu.

Stoga pozivamo ove žive ljude, koji su u to vreme bili na vlasti, da budu uklonjeni sa položaja koji danas zauzimaju u Srbiji i da budu ispitani o zločinačkoj istini Miloševićeve Srbije s kraja dvadesetog veka. .

Mediji:

Gospodine premijere, da li ste čuli od predstavnika EU da je finalizacija dijaloga uzajamno priznavanje i da članstvo Srbije prolazi kroz priznavanje nezavisnosti Kosova?

Odgovor:

Možda to neće izričito reći, ali vjerujem da je to jasno. Kosovo i Srbija neće moći da se integrišu u Evropsku uniju bez uzajamnog priznavanja i što pre bude ostvareno, to bolje.

Naglasio sam da u okviru mandata visokog predstavnika Evropske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, gospodina Borela i u okviru mandata predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, gospodina Bidena, treba postići sporazum, međutim, što je prije učinjeno, to je ‘lakše’, osim što je bolje. Budući da što više vremena prolazi i posao ne bude sklopljen, to će ga biti teže sklopiti.

Stoga, moramo iskoristiti početak mandata i naše vlade i predsjednika Bidena, kako bismo proveli ovaj sporazum. Dakle, u ovom vremenu, koliko traje mandat gospode Bidena i Borela.

Mediji:

Rekli ste da su neki od političara koji su tada bili na vlasti i dalje na vlasti. Takođe ste spomenuli mogućnost podizanja optužnice za genocid. Hoće li biti išta u vezi s tim? Da li ćete optužiti Srbiju za genocid?

Odgovor:

Započeli smo s prvim pripremama za tužbu za genocid protiv Srbije, ali svaki put kad to spomenemo, pozivamo kosovske institucije, građane Republike i međunarodne partnere da nam pomognu u dokumentaciji i pripremi. je rad na pripremi ove tužbe za genocid, ali budući da se genocid dogodio na Kosovu, tužba za ovaj genocid također se mora dogoditi.

Koliko će vremena potrajati više je pitanje radnih timova i stručnjaka i brzine dokumentacije i pripreme koju ćemo obaviti.

Mediji:

Gospodine Kurti, što se tiče primene sporazuma o pridruživanju, i srpska strana i EU insistiraju na tome da se to primeni?

Odgovor:

Udruženje opština sa srpskom većinom kao jednonacionalni entitet srušio je Ustavni sud, jer se nije pridržavao puna 23 člana. Građani Republike također su podnijeli masovnu peticiju i opozicija je poduzela radikalne akcije protiv Udruženja.

Udruženje nije za Srbe, već protiv Kosova onako kako je zamišljeno, pa želimo da građani Republike Kosovo koji su srpske nacionalnosti imaju sva prava kao i svi drugi, pa ne želimo da većina bude privilegovana prema manjina, ali u isto vrijeme ne možemo dopustiti ponavljanje scenarija Bosne i Hercegovine.

Dobro znamo da se tamo 26. aprila 1991. okupilo 14 opština sa srpskom većinom, koje su 9. januara 1992. proglasile nezavisnost. 28. februara 1992. godine usvojili su svoj ustav, a 14. oktobra 1995. u Daytonu u državi Ohio stekli su međunarodno priznanje onoga što je poznato kao Republika Srpska. Dakle, mi smo za to da prava građana ispunjavaju njihove potrebe, ali ne i da teritorijalno unutar Kosova ambicije Srbije, koja trpi zbog gubitka koji joj je naneo Miloševićev režim. Verujem da bi vlada u Beogradu danas trebala kriviti krivca. Srbija je okupirala Kosovo i izgubila ga u prošlom veku pod Miloševićevim režimom. I ne bi trebalo da sada tuguju zbog gubitaka Srbije kao države, već bi trebalo da sarađuju sa nama radi dobrih odnosa na Balkanu i evropskog karaktera.