SRB-BIH

Povjerenik EU Olivér Várhelyi obraćanje povodom 25. godišnjice srebreničkog genocida „Sećanje na Srebrenicu.

Obraćanje i uvodna riječ komesara Olivér Várhelyi na digitalnoj konferenciji povodom 25. godišnjice srebreničkog genocida „Sećanje na Srebrenicu: Evropska zajednička historija“ u nastavku prenosimo njegovo obraćanje.

Dame i gospodo,

Jedan od najmračnijih trenutaka čovečanstva i moderne evropske istorije dogodio se pre dvadeset pet godina u julu 1995., kada su snage oružanih snaga bosanskih Srba u „sigurnom području“ Srebrenice, grada, namerno i metodično ubili više od 8 372 muškaraca i dečaka Muslimana. u kome su mislili da je sigurna. Njihova tijela su tada bila sakrivena u masovnim grobnicama. Vrhunac rata koji je prošao širom Bosne i Hercegovine od 1992. do 1995. godine.

Danas, kao što su posljednje žrtve pokopane dostojanstveno, naša srca i misli ponovno su s njima i sa preživjelima, njihovim porodicama i prijateljima čiji su se životi tragičnim događajima zauvijek promijenili. Poštujemo žrtve i izražavamo suosjećanje sa svima koji tuguju. Neka pronađu izlječenje za svoju dugotrajnu bol.

Srebrenički genocid, najtragičniji događaj počinjen na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, još uvijek je otvorena rana u srcu Evrope. I dalje nas progoni i podsjeća nas na našu zajedničku odgovornost da spriječimo da se genocid više ne ponovi.

Srebrenica poziva na odgovornost. Pravda se mora služiti, a svi odgovorni za masakr moraju se suočiti s posljedicama svojih postupaka. Nakon 25 godina, hitnije je nego ikad više okončati nekažnjavanje počinitelja ratnih zločina.

Masakr su dva međunarodna suda prepoznali kao Genocidni čin: Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju 2004. i Međunarodni sud pravde 2006. Te utvrđene činjenice o onome što se događalo u Srebrenici danas bi trebalo da budu jasne svima.

Ovaj dio europske povijesti mora se podržati protiv svakog pokušaja poricanja i revizionizma, što je u suprotnosti s najosnovnijim europskim vrijednostima. Pokušaji prepisivanja historije u Bosni i Hercegovini ili bilo gdje drugo su neprihvatljivi. Politički lideri odgovorni su za poticanje pomirenja, a ne za poticanje nacionalističkih narativa, što će samo produbiti nepovjerenje, povećati strah i ojačati mržnju. Civilno društvo također ima temeljnu ulogu u demokratskoj kulturi na zapadnom Balkanu i u cijeloj Europi, posebno u korist mlađe generacije. Priznanje prošlosti je nužan korak da se prevaziđe ta tragična zaostavština i izgradi mirna i prosperitetna budućnost, zasnovana na istini i pravdi.

Na nama je svima u Evropi da naučimo lekciju o Srebrenici. Vrijednosti tako dramatično povrijeđene prije 25 godina – pravo na život i poštovanje ljudskog dostojanstva, sloboda, demokratija, jednakost – sada su u središtu našeg angažmana s Bosnom i Hercegovinom i njenim građanima, kao i sa cijelim Zapadnim Balkanom na njihov put u EU integraciju.

Europska komisija nastavlja podržavati te vrijednosti u svojim odnosima sa Zapadnim Balkanom. Sve su dotične zemlje pozvane da u potpunosti prihvate i provode presude i odluke međunarodnih sudova. Bosna i Hercegovina se poziva da promiče okruženje pogodno za pomirenje kako bi se prevazišlo nasljeđe rata. To podrazumijeva pružanje odštete žrtvama ratnog silovanja i mučenja, podržavanje povratka izbjeglica i raseljenih osoba, te omogućavanje porodicama nestalih da postignu zatvor.

Europska unija nastavit će podržavati Bosnu i Hercegovinu u napredovanju na njenom europskom putu uspostavljajući društvo u kojem vladaju pluralizam, pravda i ljudsko dostojanstvo. Kroz pristupni proces EU će nastaviti pratiti Zapadni Balkan prema pomirenju i regionalnoj saradnji, u svrhu izgradnje mirne i prosperitetne budućnosti za sve ljude u regiji!

Hvala Vam.

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.