SRB-BIH

Da li će Tramp preko Vrhovnog suda pokušati da postane predsjednik?

Nakon što je Donald Tramp (Trump) na pola prebrojanih glasova u većini ključnih država proglasio pobjedu, najavio kako će utvrđivanje konačnog izbornog rezultata tražiti od Vrhovnog suda (u kojem većinu imaju konzervativne sudije) te na Twitteru počeo otvoreno optuživati da je nad njim izvršena izborna krađa, postalo je jasno da aktuelni predsjednik SAD aktivira svoj krizni i itekako sporni scenarij za koji se pomno pripremao još u kampanji.

Poseban razlog za zabrinutost demokrate imaju zbog činjenice da je Tramp u Vrhovni sud nedavno imenovao konzervativnu sutkinju Ejmi Koni Beret (Amy Coney Barrett) usprkos protivljenju demokrata u Senatu.

Upravo ona osigurava uvjerljivu premoć od 6:3 konzervativnih sudaca u najvišoj pravosudnoj instituciji SAD. U slučaju izbornog spora, lako bi mogla postati ključni izborni jezičak na vagi.

Šta se desilo 2000.

Kao najkontroverzniji predsjednički izbori u historiji SAD donedavno su slovili oni iz 2000. godine. Tad je nakon poprilično letargične kampanje u kojoj je anketni favorit bio tadašnji republikanski guverner Teksasa Džordž Buš (George W. Bush) većinu apsolutnih glasova birača osvojio dotadašnji potpredsjednik SAD, demokrat Al Gor (Al Gore).

Međutim, konačni pobjednik izbora zavisio je od broja elektora, odnosno sva odluka o tome ko će biti novi predsjednik SAD sada je pala na državu Floridu gdje se vodila mrtva utrka. Naime, u ovoj državi  se odužilo prebrojavanje glasova, koje je Gor zatražio nakon što je štab Buša proglasio pobjedu u ovoj državi prije kraja brojanja, a njenih je 25 elektorskih glasova bilo ključno za pobjedu.

Izborni je rezultat u konačnici presuđen tek na Vrhovnom sudu, a prebrojavanje spornih glasova na Floridi sudskom je odlukom prekinuto, te je predsjednikom SAD postao Džordž Buš. Pridodajući mu 25 elektorskih glasova s Floride, Buša je Vrhovni sud doveo do većine od 271 glasa u elektorskom kolegiju: tad se četvrti put po redu u američkoj historiji dogodilo da pobjednik u ukupnom broju glasova nije bio izborni pobjednik, a peta u ovom nizu izbornih nesretnika bila je 2016. Hilari Klinton (Hillary Clinton).

Trampov plan

Objavom da aktuelne izbore prije okončanog brojanja šalje na Vrhovni sudd, Donald Tramp u slučaju za sebe nepovoljnog rezultata neskriveno priželjkuje reprizu izbornog slučaja iz 2000. godine, a sebi priziva tadašnju svijetlu sudbinu svojega republikanskog kolege Džordža Buša.

Tramp ne preže ni od doslovnog copy-paste scenarija otprije 20 godina, te je od Vrhovnog suda s govornice u Bijeloj kući danas zatražio da zaustavi daljnje brojanje glasova u ključnim državama, premda ih je u tom trenutku u većini njih bilo obrađeno tek oko 60-ak posto.

Šefica Bajdenove kampanje: “Trampova izjava je nečuvena”

Šefica Bidenove kampanje Džen O’Maili Dilon (Jen O’Malley Dillon) nazvala je današnju izjavu predsjednika Donalda Trampa o zaustavljanju brojanja glasova nečuvenom, netačnom i bez presedana.

– Bio je to nečuveni istup jer se radilo o otvorenom pokušaju da se oduzme demokratsko pravo američkim građanima. Riječ je o izjavi bez presedana jer nikad prije u našoj povijesti predsjednik SAD nije pokušao lišiti Amerikance glasa na izborima. Poticao je napore Republikanaca u više saveznih država da spriječe brojanje dopisnih glasačkih listića prije izbora, a sada Tramp kaže da se ti listići ne mogu brojati nakon izbornog dana, stoji u saopćenju koje je potpisala.

Međutim, šefica Bajdenove kampanje kaže i da je ta izjava netačna jer se to neće dogoditi.

– Brojanje se neće zaustaviti. Nastavit će se dok se ne prebroje svi uredno predani glasovi. Jer to zahtijevaju naši zakoni – zakoni koji štite ustavno pravo glasa svih Amerikanaca. Ponavljamo ono što je večeras rekao potpredsjednik: Donald Tramp ne odlučuje o ishodu ovih izbora. Džo Bajden ne odlučuje o ishodu ovih izbora. Američki narod odlučuje o ishodu ovih izbora. A demokratski proces mora se poštivati i to do njegovog završetka – poručila je šefica Bidenove kampanje.