SRB-BIH-HR

Bolja zaštita ličnih podataka na internetu

Evropska unija priprema nove propise o digitalnim uslugama, a glavni cilj je da se omogući bezbijednost proizvoda i transparentnost oglašavanja na internetu, navodi se u saopćenju Odbora za zaštitu potrošača EU.

Evropska unija je ove propise posljednji put mijenjala prije dvadeset godina, a tada nije bilo ni Jutjuba ni Tvitera, izjavila je Biljana Borzan, predsjednica ovog odbora, a prenosi Politika.

Omogućiti transparentnost
Objasnila je da je u međuvremenu utjecaj ovih platformi postao prevelik, a korisnici su postali potpuno nezaštićeni. Zato je, dodaje Borzan, važno da se ova oblast uredi dodatno kako bi se omogućila transparentnost i povećala prava korisnika.

– Čak 98,5 posto prihoda Facebooka i 83,3 posto prihoda Googlea ostvaruje se oglašavanjem. Građani često nisu svjesni koliko velike platforme profitiraju na našim podacima, zdravstvenim stanjima, interesovanju i slično. Često mi se žale da su jednom pogledali neki proizvod i sad im stalno iskaču „reklame” za taj isti proizvod. Takvo oglašavanje je vrlo netransparentno, a ljudi nerijetko ni ne znaju da su meta personaliziranih oglasa. Da nas neko tako prati na ulici, bilo bi ilegalno, ali na internetu je sad sve dozvoljeno, kaže Borzan.

Nova regulativa
Cilj nove regulative je, između ostalog, da se takvi oglasi zabrane ili bar budu isključeni ukoliko korisnik ne odluči drugačije. “Apple” je, recimo, nedavno omogućio korisnicima da isključe praćenje za neke aplikacije i čak 97 posto korisnika iskoristilo je tu opciju.

U odboru kažu da se tokom ove zdravstvene krize na internetu rasplamsao niz teorija zavjere. Neki građani nisu svjesni da ako kliknu na jedan takav sadržaj, češće će im se prikazivati slični sadržaji, a to je posljedica „praćenja”, a ne relevantnosti tih sadržaja. Ovi algoritmi, navode oni, imaju izrazito loš utjecaj na ranjive populacije, kao što su djeca, stariji, bolesni. Ekspanzija društvenih mreža od početka je imala i svoju „tamnu stranu” jer je vremenom bilo sve manje mogućnosti da se zaštiti privatnost korisnika. Iako se za sve usluge na internetu u prvi plan stavlja zaštita ličnih podataka, u slučaju društvenih mreža ona se drastično narušava.

Narušavanje privatnosti
Tome doprinose i sami korisnici koji postavljaju lične informacije, podatke i materijal koji spada u domen privatnog, onda ih dijele drugim korisnicima. Umrežavanje direktno pruža mogućnost da se njihovi lični podaci zloupotrijebe. Privatnost je potom narušena samom objavom bilo kojih informacija na društvenim mrežama jer one automatski pripadaju kompaniji i ostaju sačuvane na njenim serverima čak i kada korisnik ugasi nalog. Stručnjaci napominju da je dodatan problem prihvatanje nepoznatih osoba za prijatelje na mrežama, čime korisnici rizikuju da podaci koje su objavili budu iskorišteni u različite svrhe.

– Privatni podaci kao što je imejl adresa mogu dospjeti na spam liste, tako da korisnik prima mimo svoje volje elektronsku poštu koja je najčešće komercijalnog ili propagandnog karaktera. Posjećivanje sumnjivih linkova na Facebooku, na primjer, dovodi korisnika u rizik da se zarazi „štetnim” softverom, da izloži podatke na uvid javnosti, da postane subjekt fingiranih multimedijalnih sadržaja, a onda se to jednostavno ne može zaustaviti, navode stručnjaci iz ove oblasti. Jasno je da je princip društvenih mreža da banalnim prikupljanjem podataka neophodnih za upoznavanje i komunikaciju s drugima u stvari prikupljaju informacije koje se kasnije koriste u marketinške svrhe.