SRB-BIH-HR

Dennis Gratz: Snage zla nikad jače, a Sarajevo se okrenulo samo sebi

Dennis Gratz prije više od dvije godine napustio je politiku nakon deset godina aktivnog djelovanja.

Bio je predsjednik Naše stranke i jedan od najzaslužnijih za njen opstanak nakon loših rezultata 2010.godina, te jedan od najaktivnijih zastupnika ali i političara u BiH uopće. U martu 2018. godine odlučio se povući iz politike i vratiti pravnoj struci. Od tada se nije često pojavljivao u javnosti, a za Vijesti.ba je dao ekskluzivni intervju.

Sa nama je podijelio svoje viđenje aktuelne situacije u BiH i regionu, kako danas gleda na politiku Sarajeva, opasnostima iz susjedstva, otkrio zašto smatra da Skupština KS liči na pijacu, šta bi danas uradila “njegova” Naša stranka, ko će jačati a ko slabiti na izborima.

Gratz je iznio mišljenje i da će HDZ BiH uraditi sve da blokira izbore 2022. godine, te da je Zoran Milanović danas zagovornik nazadne, nacionalne, diskriminatorne politike …

– Nismo vas u javnosti vidjeli od vašeg izlaska iz politike prije nekoliko godina, ako smo ispravno čuli, trenutno radite u Njemačkoj? Nedostaje li vam politički angažman?

GRATZ: Tačno je, po završetku mandata u Parlamentu FBiH dobio sam nekoliko ponuda, uključujući ponudu iz Njemačke. Dobio sam priliku baviti se pravom, svojom strukom, a usput i naučiti dosta o načinu funkcionisanja državnog aparata u Njemačkoj. Tako da sam trenutno ovdje, ali to je privremeno, ne planiram napuštati Bosnu i Hercegovinu za stalno.

Što se politike tiče, ne nedostaju mi nemoralni ljudi, prevaranti, lažovi i oni koji bi bez politike bili ništa. A opet, fale mi patriote, vrijedni i pošteni ljudi, a vjerujte mi da sam takvih upoznao mnogo u politici. Ovi prvi se bore da nas vuku dole, a ovi drugi su zaslužni što držimo glavu iznad vode.

– Godinama ste se bavili politikom, ali sada imate mogućnost stvari posmatrati nešto objektivnije. Kako Bosna i Hercegovina izgleda izvana? Kako vam se čine politička dešavanja u proteklih godinu dana?

GRATZ: Trebalo bi nam par dana da dam odgovor na ovo pitanje, pa ću izvući samo jedan problem o kojem mnogo razmišljam u posljednje vrijeme. Ne sjećam da su od završetka rata bile jače snage zla, dakle one politike koje žele uništiti Bosnu i Hercegovinu, a prije toga nametnuti svoj plemenski, nazadni i diskriminatorni sistem vladanja.

A ne sjećam se ni kada su patriotske snage, oni koji vjeruju u cjelovitu Bosnu i Hercegovinu u kojoj svi građani imaju ista prava, bili slabiji. Sarajevo, koje se okrenulo samo sebi, i bavi se sa svoje četiri opštine, snosi najviše krivice za to. Mnogo veći stepen brige za Bosnu i Hercegovinu pokazuju druge sredine u našoj zemlji.

Nisam pesimista, mislim da u Bosni i Hercegovini, a i u Sarajevu, još uvijek živi nadmoćna većina koja voli svoju domovinu, i da će borba biti teška ali da je nećemo izgubiti. A oni koji se bave svojom stolicom u parlamentu, komadićem kolača u svom gradu, i stavljaju lokalnu politiku ispred države, neka se pogledaju u ogledalu. Još im nije kasno da uvide da bez države neće biti ni njihovih lokalnih politika. Prioriteti su nam se pomješali, ali nadam se promjeni tog razmišljanja do 2022 godine, da nam se ne bi desilo ono što se dešava u Crnoj Gori.

– Uprkos brojnim opstrukcijama vezanim za održavanje lokalnih izbora, oni će se ipak održati krajem godine. Kakva su vaša očekivanja od predstojećih izbora?

GRATZ: Kratko ću samo o blokadama HDZ-a proteklog ljeta zbog kojih su nam izbori pomjereni. To je samo bilo testiranje terena. HDZ će učinti sve da odgodi izbore 2022 godine ako ne dobije Izborni zakon kakav želi, i time napraviti Mostar od cijele Bosne i Hercegovine. 
Stranke koje vole Bosnu i Hercegovinu moraju imati odgovor na taj potez.

Što se samih izbora tiče, ne vidim da će doći do nekih većih promjena. U nekim zajednicama će se možda situacija malo promijeniti, u nekima ostati ista. 
Mislim da će ovi lokalni izbori biti obilježeni sa dva važna događaja. Prvi, rast partija koje su proistekle iz SDA, poput Naroda i pravde, što će dodatno učvrstiti blok nacionalnih stranaka. I drugi, veliki pad lijevih stranaka. Ja bih volio da nije tako, ali će stranke „ljevice“, kako mi zovemo SDP, DF ili Našu stranku, biti kažnjene. Možda neko i uspije osvojiti koje načelničko mjesto, ali to neće značiti mnogo, jer će procesima u ovoj državi i dalje upravljati drugi. Možda će im izborni rezultati ovog novembra konačno objasniti koliko je bitno da sarađuju jedni sa drugima.

– Kako vidite promjene vlasti u Kantonu Sarajevo? Opozicija se priprema opet preuzeti vlast, što bi značilo formiranje već treće vlade u samo par godina, da li je moguće izbjeći ovakvu nestabilnost? Šta mislite da bi učinila Naša stranka iz vremena kada ste je vi vodili?

GRATZ: Skupština Kantona Sarajevo je postala pijaca. Da vam iskreno kažem, ja to više ne mogu ni da pratim, teško je zapamtiti ko je u kojoj stranci, ko s kim koalira, da li je pozicija ili opozicija. I jednu i drugu vladu su pratili skandali, propusti, zapošljavanja stranačkih ljudi, a istovremeno nijedna nije učinila dovoljno za građane. Da skratim, mislim da je trenutno borba u Kantonu Sarajevo borba za resurse u Sarajevu. Čini mi se da će svi biti kažnjeni u novembru sa vrlo niskom izlaznošću građana na glasačka mjesta.

Nezahvalno je govoriti šta bi učinila Naša stranka koju sam ja vodio u ovoj situaciji, ja nisam već dugo dio te priče i mogu samo nagađati. Ali sam oko jedne stvari siguran. Sigurno ne bismo dopustili sebi da budemo nečiji privjesak, da nam lider bude neko iz Naroda i pravde ili SDA.

– Prije proteklih općih izbora pozvali ste građane da podrže Željka Komšića, iako je stranka čiji ste predsjednik bili kao kandidata nudila Borišu Falatara. Argumentacija vam je bila da je neophodno pobijediti Dragana Čovića, a da Komšić ima najbolje šanse za to. Dvije godine je prošlo od tada, šta danas mislite o vašem izboru?

GRATZ: Sad sam u taj izbor sigurniji nego što sam bio tada. Je li mislite da bi se Boriša Falatar izborio za ANP? Mislite da bi on mogao trpiti napade, prijetnje i pritiske kakve trpi Željko Komšić od strane mostarskog a i zagrebačkog HDZ-a, i da bi ostao pri svom stavu? Da bi se smio suprotstaviti Miloradu Dodiku, a istovremeno čuvati stražu da nam preko noći plemenski lideri ne dogovore izborni zakon kakav Čović želi?

Ja protiv Boriše Falatara nisam imao ništa, činio mi se kao pristojan i fin momak, ali nemojte da se šprdamo sa ozbiljnim stvarima.

Da ne okolišam, ja sam se sa Željkom Komšićem vidio možda dva puta u životu, zadnji put prije više od pet godina. Nikada nismo bili u istoj stranci, pa ni u koaliciji. Niti sam ja šta dobio od njega, niti je on od mene. Osim mog glasa na proteklim izborima. I glasa koji ću mu opet dati 2022. godine ako istraje u ovoj borbi oko NATO integracija i Izbornog zakona. Imam li zamjerki na neke njegove poteze? Stotinu. Ali još nikad nije donio odluku koja je bila protiv Bosne i Hercegovine, a mnoge takve je zaustavio.

– Iz susjedne Hrvatske se sve više vrši pritisak kako bi se u Bosni i Hercegovini promijenio Izborni zakon a kako bi išao na ruku HDZ-u odnosno HNS-u. U kampanju su se uključili i premijer Plenković i predsjednik Milanović. Iznenađuju li vas ovi potezi, posebno u slučaju Zorana Milanovića?

GRATZ: Nimalo. Iako mi je uvijek malo žao kada vidim u šta se pretvorio Milanović. Sjećam ga se kao idola cijele jedne mlade generacije socijaldemokrata, a danas je zagovornik nazadne, nacionalne, diskriminatorne politike. Ako je bilo kakvih iluzija da je on još uvijek prijatelj Bosne i Hercegovine, više ih nema. On je prijatelj Dragana Čovića i HDZ BiH. Već ranije sam pomenuo jačanje snaga koje pokušavaju uništiti Bosnu i Hercegovinu, i dio tih snaga sada čini i službeni Zagreb.

Da budem načisto, ja ovdje ne govorim o nekom vojnom sukobu. Ne, ovdje se vodi tihi, hladni rat. On se vodi kroz institucije, izmjene zakona, etnizaciju i u konačnici podjelu teritorije, gdje na kraju neće biti ni potreban rat jer ćemo već biti podjeljeni na tri zemlje unutar BiH.

Zato još jednom ponavljam, neophodno je da se ujedine na ovom pitanju oni koji vjeruju u nezavisnu, cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, u kojoj će svi imati jednaka prava, jednaku vrijednost glasa, jednake šanse. Naše lokalne zajednice su vrlo važne, borba za rješavanje svakodnevnih problema građana neophodna, ali ne može samo to biti važno. Ako se ne otrijeznimo od te priče, izgubićemo državu, a onda nam ništa neće značiti što žalimo za njom.

– Da li ste pratili dešavanja u Crnoj Gori? Šta mislite o promjenama koje se tamo dešavaju?

GRATZ: Mnogo se paralela može povući između Crne Gore i Bosne i Hercegovine. To je zemlja koja je po mom sudu, u vrlo kratkom roku, skrenula sa puta na kojem je bila, i čija je sudbina sada manje izvjesna nego prije dva mjeseca. U nekoj borbi protiv lika i djela Mila Đukanovića, potpuno je zaboravljen civilizacijski napredak Crne Gore i njen put ka modernoj, prosperitetnoj liberalnoj demokratiji.

Crna Gora je pod Milom Đukanovićem obnovila nezavisnost, modernizirala se, ušla u NATO, napravila velike korake ka EU, štitila svoje manjine bolje nego ijedna zemlja u regionu, razvila svoju obalu i infrastrukturu, i djelovala kao jedan faktor stabilnosti na Balkanu. Ali su lik i djelo Mila Đukanovića bili problem, pa danas imamo novu vlast. Vlast okrenutu Rusiji i Amfilohiju. Vlast koja pregovara u vjerskim institucijama, u kojoj se crkva pita više nego ijedna partija, vlast koja možda na papiru sada pristaje na NATO, ali je posljednju deceniju radila sve protiv NATO integracija.

– Za kraj pitanje koje možda i najviše interesuje one koji su pratili vaš politički rad, vraćate li se u politiku?

GRATZ: Ja sam Bosni i Hercegovini uvijek na raspolaganju.

H.LJ/S.Ć

Leave a Reply

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.